10% karlovačkih rodilja pati od postporođajne depresije

Postporođajni depresivni poremećaji u porastu su pa ovaj negativni trend nije zaobišao ni Karlovačku županiju.

Naime, u Hrvatskoj je 40 000 poroda godišnje. Postotak javljanja postporođajne depresije je10 % . Riječ je onda o 4 000 žena na nivou države. U Karlovačkoj županiji možemo govoriti o brojci 100, s obzirom da se godišnje rodi između 800 i 900 djece na području županije.

– No, ja ih toliko ne vidim. I tu je problem, ja bih se usudila reći. Depresija općenito pa i postporođajna je stigmatizirana i neotkrivena na vrijeme. neotkrivena je zato što pacijentice smatraju da to nije bolest. Općenito duševni bolesnici puno se manje javljaju liječniku nego somatski bolesnici, ističe voditeljica odjela psihijatrije u Općoj bolnici Karlovac, doktorica Kata Dujam Vine. [sound link=”https://radio-mreznica.hr/wp-content/uploads/2018/01/depra_01.mp3″]

Iako se teško može utvrditi pravi uzrok ovog poremećaja, ono što je sigurno da kod ovog poremećaja dolazi do disbalansa neurotransmiterskog sustava.

– Poslije poroda za nekoliko dana nivo estrogena i progesterona u krvi žene naglo pada i on dovodi do tog disbalansa. Ukoliko žena ima u obitelji ima duševnog bolesnika, ili nekoga tko je imao blagi poremećaj veća je šansa da se postporođajna depresija javi. Nekada tijekom trudnoće primjećujemo blage simptome depresivnog stanja. no to se često previdi, naglašava doktorica Dujam. [ sound link=”https://radio-mreznica.hr/wp-content/uploads/2018/01/depra_02.mp3″]

I dodaje kako se to pripisuje ranjivosti, osjetljivosti, izloženosti i nedostatku pažnje.

Blagi reaktivni depresivni poremećaj- baby blue javlja se kod 80% žena

Važno je i razlučiti razliku između recidiva, postporođajne depresije i blagog reaktivnog depresivnog poremaćaja poznatijeg kao baby blue koji se javi nakon iscrpljenosti porodom kod gotovo 80% žena i prođe nakon nekoliko dana. Prva dva se moraju ozbiljno liječiti. A manifestacije su brojne.

– Za postporođajnu depresiju je tipičan gubitak raspoloženja, plačljivost, gubitak volje, snage, energije, inicijative, povlačenje gubitak interesa za sebe, za dijete, nesanica, gubitak apetita… A postoji i druga vrsta depresivnog ponašanja koji se manifestira kroz paničnost, napetost, nemir, zabrinutost. Takve žene se uopće ne mogu smiriti i zaspati. One stalno gledaju dijete, boje se diše li, jede li… Sve im izgleda loše. Prestanu socijalno funkcionirati, prestanu se adekvatno brinuti. To je bolest koju treba adekvatno i na vrijeme liječiti, pojašnjava doktorica Dujam. [sound link=”https://radio-mreznica.hr/wp-content/uploads/2018/01/depra_03.mp3″]

Kod postpartalnih psihoza postoji vjerojatnost suicidalnosti, odnosno da takve žene oduzmu život sebi ili djetetu.

U takvim slučajevim je nužna farmakoterapija. No, od toga mlade majke i njihove obitelji od toga zaziru zbog dojenja, a pogotovo od bolničkog liječenja.

Prvi rezultati liječenja vidljivi su i nakon 2 tjedna

-To zahtjeva prekid laktacije. No, ginekolozi savjetuju da je najvažnije majčino mlijeko u razvoju djeteta. To je apsolutna istina. Najzdravije je majčino mlijeko i dojenje za dijete. No, ukoliko to ne ugrožava život i zdravlje majke, a onda posredno i djeteteta, naglašava doktorica Dujam. [sound link=”https://radio-mreznica.hr/wp-content/uploads/2018/01/depra_04.mp3″]

Uz terapiju i podršku okoline, poboljšanje je vidljivo za od 2 do 4 tjedna. A novi antidepresivi su gotovo bez nuspojava. Uz njih se sasvim normalno i energično funkcionira.

– No, liječenje ide dalje. Našim algoritmima liječenje traje minimalno 6 mjeseci. Prekid terapije izaziva veliki rizik da će se neki od simptoma povratiti. Liječenje se zato nastavlja, prati se, smanjuje se terapija, a prati se i stanje bez terapije. Nikad se ne zna je li ta epizoda samo postpartalna ili je to prva epizoda depresivnog poremećaja koji će se uvijek vraćati, napominje Dujam. [sound link=”https://radio-mreznica.hr/wp-content/uploads/2018/01/depra_05.mp3″]

Pomoć je moguće potražiti i od liječnika obiteljske medicine, patronažne sestre ili se javiti na hitni odjel psihijatrije koji od nedavno ima i mobilnu službu psihijatrijske pomoći u zajednici, odnosno organizirane kućne posjete.