– Dobila sam kopiju pisma koje je Ured poslao gradonačelniku, da je država vlasnica tog prostora i da imaju s nama ugovor na 10 godina, te da su oni jedini mjerodavni da odrede namjenu i korisnika prostora. Istovremeno, pišu da nije njima HVIDR-a niti poslala zamolbu ili zahtjev za prostor, te da tako i nije predmet razgovora o tome, kao i da imaju ugovor s HVIDR-om o dodijeljenih 176 četvornih metara prostora na dva mjesta za njihovo korištenje. Dakle, i dalje je vlasnik Državni ured za upravljanje imovinom; prema tome bespredmetno je bilo što je Grad i Županija pokrenuo priču – pojasnila je Zvirkić.
Problemi oko skloništa, podsjetimo, pojavili su se prije nešto više od mjesec dana kada su se pojavile informacije o tome kako će isti prostor dijeliti stanovnici Skloništa i braniteljske udruge. To bi, naravno, dovelo u pitanje tajnost adrese Skloništa, jedinog u Karlovačkoj županiji i jednog od rijetkih takvih skloništa u Hrvatskoj.
– Kad sam rekla da ću na Ženskoj mreži pokrenuti kampanju za održivost programa Skloništa i obrazložila koliko sredstava je uloženo u opremu i namjenu prostora koji imamo, gradonačelnik mi je poslao fax u kojem je rekao da poštuje ugovor koji imamo na 10 godina i da se poziva na daljnju suradnju, te da smatra da je osnivanje i rad Skloništa veoma potrebno i kao takvog ga on podržava – prepričala je Zvirkić sadržaj dopisa.
Da se problem skloništa mora riješiti, izjavila je i ministrica Kosor za nedavnog boravka u Karlovcu.
– U ingerenciji ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je i jedno i drugo – i branitelji i žrtve nasilja; naravno da se ona ne može opredjeliti ni na jednu stranu i odgovara “politički” da svi budemo zadovoljni. Rješenje je takvo da, prostorno, Sklonište više nije upitno, ali je upitno financiranje. Dok se ne otvore posebne pozicije u proračunu Grada, Države, Županije za financiranje skloništa, odnosno, dok se ne počne poštivati i provoditi Nacionalna strategija koju je Vada usvojila 2004. problem će biti. Dakle, krajnje je vrijeme da se decentralizacija vlasti i prenese dio provedbe naših zakonskih odredaba i na lokalnom nivou – smatra Zvirkić.
To bi značilo, dodaje, da po 30% sredstava osiguravaju država, grad i županija, a 10% nevladine udruge koje su uglavnom nositelji programa skloništa za žrtve obiteljskog nasilja.
Za rad Skloništa godišnje je potrebno oko 740 tisuća kuna.
– To bi značilo da po 210 tisuća kuna trebaju izdvojiti Grad, Županija i Država, a ostalo bi pribavila nevladina organizacija kroz volonterski rad ili da nabavi sredstva od nekih drugih donatora, od gospodarstvenika npr. – pojašnjava Zvirkić.
Županija je ove godine za Sklonište predvidjela 18 tisuća, a Grad 10, odnosno, rebalansom još 30 tisuća kuna.
– To su sredstva po natječaju i mi, socijalna problematika, zajedno smo sa svim ostalim nevladinim organizacijama, što je nelogično – smatra Sadika Zvirkić.
U karlovačkom Skloništu trenutno je smješteno 14 obitelji; dakle 14 žena koje imaju po dvoje, troje ili, kao što je trenutno jedan slučaj, petero djece.
Najmlađe dijete ima devet mjeseci.