"Ovih 54 majstora koji su pristupili sutra mogu otvoriti obrte. Prošli su određeno školovanje, uvjet za pristupanje majstorskom ispitu je dvije godine staža u struci. Najviše ispita ovoga puta su položile frizerke. Očito ljudi žele biti lijepi i zgodni pa im frizerke najviše trebaju", rekao je Stanković.
Polaznici iz cijele Hrvatske
Nisu svi polaznici iz Karlovačke županije jer već tradicionalno u Karlovac majstorske ispite dolaze polagati obrtnici iz cijele Hrvatske.
"Stižu iz Zagrebačke županije, Grada Zagreba, Primorsko – goranske županije, dalmatinskih županija…Njih od ukupnog broja ima okok 19", kaže Stanković.
A biti majstor za obrtnika je vrhunac obrazovanja koje otvara i neke nove mogućnosti, potvrdili su majstor autolimar Alen Juraić iz Karlovca, majstor zidar Dražen Šlat iz Duge Rese te majstorica frizerka Ljiljana Cujan iz Velike Gorice.
"Radim kod kuće, otac ima obrt, a ja sada nastavljam dalje Autolimariju Juraić. Mogu voditi obrt, imati nekog na praksi i ispit puno znači", rekao je Juraić.
Šlat je rekao da je zvanje majstora potvrda svima da rade dobro, a Cujan kaže kako će sada moći zaposliti nekoga putem poticaja.
Ove godine zaustavljeno drastično zatvaranje obrta u Karlovačkoj županiji
Koliko njih će nakon ovoga otvoriti svoje obrte nije poznato no činjenica da svake godine velik broj majstora položi ispite vjerojatno je dovela do toga da je zaustavljeno drastično zatvaranje obrta u Županiji, kaže Stanković.
"U 2015. je na nivou županije svega tri obrta manje. Najveći broj otvorenih obrta imaju Ogulin i Duga Resa, Ozalj i Slunj stagniraju, a najveći pad u odnosu na ostala četiri grada ima Karlovac", naglasio je Stanković.
Unatoč tome što već godinama upozoravaju da bi obrazovni sustav trebao pratiti potrebe obrtnika, to se ipak ne događa pa se i dalje velik broj učenika obrazuje za zanimanja koja na tržištu rada nisu potrebna.
"Ponovo smo poslali zahtjev resornom ministarstvu da usliši molbu gospodarstva da se školuju kadrovi koji nam trebaju. Mi nemamo zidara, stolara, limara… ljudi koji bi preuzeli posao jer ih škole ne ‘izbacuju’ van. Nema koordinacije između gospodarstva i sustava školovanja. Tražili smo i da ljudi imaju više prakse kako bi iz škola izlazili majstori", otkrio je Stanković.