Od posljedica pušenja ne stradavaju samo pušači, nego i nepušači podsjeća ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo dr. Boško Milanković.
– Pasivni pušači, dakle oni koji ne puše, već su izloženi duhanskom dimu, imaju 25 posto veći rizik od umiranja od koronarnih bolesti, a rizik od oboljevanja od raka bronha i pluća kod njih je veći za 30 do 35 posto u odnosu na nepušače koji nisu izloženu dimu cigareta – kazao je Milanković.
Duhanski dim sadrži preko 4 tisuće različitih kemijskih spojeva, a oni djeluju poglavito na krvožilni sustav, te na karcinom.
– Najpoznatiji sastavni dio duhana je nikotin. On ima niz negativnih učinaka i stvara ovisnost. Onaj tko počinje pušiti i zbog nikotina postane ovisan i vrlo teško prestaje s pušenjem. Inače, tijekom pušenja nikotin ulazi u pluća i prelazi u krvotok gdje uzrokuje oštećeje krvniih žila, arterosklerozu, i zbog toga znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila. Posljedica toga su srčani i moždani udar, kao i bolesti cirkulacije na rukama i nogama. To su, ujedno i vodeći uzroci smrtnosti u nas i u svijetu, a pušenje udvostručuje rizik od umiranja od tih bolesti – pojasnio je dr. Milanković.
Tako, primjerice, kod srčanog udara, ili infarkta, čak 40% smrtnih slučajeva se pripisuje pušenju. Pušenje je i preduvjet za oboljevanje od raka.
– Nikotinski dim sadrži pedesetak sastojaka koji su kancerogeni, dakle pretežito iz katrana. Znači ima pedesetak spojeva kancerogenog djelovanja koji direktno izazivaju rak, poglavito bronha i pluća, zatim grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura i gušterače. Također, rak vrata maternice i neke oblike leukemije češće nalazimo u osoba koje puše.
Štetan je utjeca nikotina i na trudnice, odnosno, nerođenu djecu, te odrasle osobe.
Zastrašujuće zvuči podatak da svakih osam sekundi netko umire zbog pušenja: oko 5 milijuna ljudi u svijetu godišnje umire od posljedica pušenja; u Hrvatskoj oko 10 tisuća ljudi.
– To znači da od svih umrlih godišnje svaka peta osoba umire zbog pušenja. Slična situacija je i u Karlovačkoj županiji gdje su već godinama vodeći uzrok smrti bolesti srca i krvnih žila, a što smo već ranije rekli da nikotin djeluje; kao i karcinom bronha i pluća gdje djeluje onih 50 kancerogeinih spojeva iz dima cigareta.
Ipak, iako znaju za brojne štetetne, pa i kobne posljedice, u Hrvatskoj puši svaki treći odrasli čovjek, bar 30%, dakle.
To je čimbenik rizika na koji se može djelovati, podsjeća dr. Milanković, a ako se smanje rizici koje pušenje nosi, sigurno će se spasiti mnogi životi.
– Na godišnjoj razini možemo govoriti o stotinama života!
I zato je zdravstvo za zabranu:
– Cijelo zdravstvo pozdravlja i snažno podupire odluku Vlade RH o donošenju Zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima. Jer time će se poglavito ovi pasivni pušači zaštiti, a vjerojatno će biti i manje aktivnih pušača – dodao je Milanković.
Osim toga, napominje, trebalo bi stalnu edukaciju o štetnosti pušenja provoditi od najmlađih generacija.
– Ako se rano počne s edukacijom djece i omladine odlučit će se za život bez pušenja koji je zdraviji i kvalitetniji. Trebalo bi otvoreno informirati pučanstvo o štetnosti konzumiranja duhanskih proizvoda, poput i ove vijesti. Također, trebalo bi istaknuti jasne zdravstvene poruke na svakom pakovanju kao što je u svijetu, dakle da je pušenje štetno i da se cigarete kupuju na osobni rizik. I svakako bi trebalo sve one koji žele prestati puštiti shvatiti ozbiljno i omogućiti im svu stručnu, medicinsku, psihološku i ostalu pomoć kako bi uistinu i uspjeli u nakani da prestanu. Dakle, smanjiti pušenje to bi trebao zdravstveni cilj u sljedećim godinama. Što bude manje pušača bit će i manje smrtnih slučajeva – kazao je dr. Milanković.
Premda ni pušači ne spore činjenice o štetnosti pušenja, cigarete se ne odriču.
Hoće li je se ostaviti kada ne budu smjeli pušiti na javnim mjestima, vidjet ćemo, no čak i oni najavljenu zabranu podupiru.
Prema rezultatima ankete na našoj stranici, 69,5% je za zabranu, gotovo 70%, dakle.
Naši slušatelji, pak, jutros su gotovo plebiscitarno bili za zabranu.