Osim velikog interesa građana, a vijećnica je bila potpuno ispunjena, izazvala je i njihovo snažno nezadovoljstvo. Naime, Ozljani s Karlovačke ceste te područja koje je i pet kilometara od Modibitovog pogona već godinama trpe jak smrad, ali i svjedoče ispuštanju nečiste vode iz pogona u potoke, kanale, tlo i slično.
– Ja sam sto puta obišla, po kanalima curi zmazana voda, ne zmazana nego masna, smrdljiva, s puno nekakve smeđe pjene, upija se u obale, čovjek je zapalio korov, ono po kanalu, zapalila se njiva na kojoj ništa nije raslo, zemlja je gorjela jer se natopila naftom – kazala je učiteljica u mirovini Slava Fudurić.
Nezadovoljni obrazloženjem da je proizvodnja biodizela zatvoreni proces i da od njega nema neugodnih mirisa; te da je pogon veličine 18 i pol tisuća četvornih metara na kojem se godišnje proizvede 20 tisuća tona ekološkog goriva biodizela, izvan zaštićenog područja na kojem nema ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, Fudurić te profesorica Dragica Kalinić, ne bez gorčine su zaključile kako se o ljudima ne vodi računa.
– Da sam zaštićena životinja, onda bi se vodilo o tome računa, ali o čovjeku se ne vodi računa. Jer Karlovačka ulica je ovdje u Ozlju najdulja i najnaseljenija, a nitko nikoga nikad nije nizašta pitao što će se graditi, što se radi, kakav će to utjecaj imati. I sada, da karikiram ovako – najprije vas ubijem, a onda ću pisati studije o tome kako ću vas oživjeti i da li ću vas oživjeti; Mi kao građani smo povrijeđeni jer nas se omalovažava, drži neukima i tamo gdje mi baš tako potpuno i nismo neuki. Naselje je bilo prije, pogon se je jednostavno ugurao u to naselje, a svatko tko dolazi od Karlovca prema Ozlju, bez obzira što ima zeleni krov, ja mislim da ta zgrada bode u oči na ovom prostoru – istaknule su ove stanovnice Karlovačke ceste.
Ostali građani revoltirano su prekidali izlaganje o studiji, te napuštali raspravu. Prvi je nakon pola sata pažljivog slušanja niza stručnih termina i podataka izašao jedan od stanara s Karlovačke ceste.
– Imam utisak da ste vi došli štititi tu firmu, a ne nama prezentirati kaj nama smrdi ovdje. Vi stalno pričate o proizvodnji da je to sve dozvljeno, ja vas to ne mogu slušati. Ako ste došli tu da nas štitite, onda štitite nas, a ne tu firmu. Jer ja vas neću više slušati ako budete tako nastavili. Došao sam tu jer meni smrdi – izrazio je svoje nezadovoljstvo jedan od prisutnih posjetitelja u vijećnici.
Međutim, ova studija nije obuhvatila proizvodnju bitumena koji se u Modibitu radi znatno duže od biodizela. A iz tvrtke, dva predstavnika koja se prisutnima nisu htjeli predstaviti, tvrde i da im studija za taj proizvodni proces prilikom ishođenja dozvola nije ni trebala.
– Studija kao takva nije napravljena. To postrojenje nije imalo potrebu da se radi studija. Napravljen je samo elaborat o zaštiti okoliša, zaštiti od požara, zaštiti voda, vodopravna dozvola… sve što je bilo potrebno da bi to postrojenje moglo dobiti uporabnu dozvolu – kazao je predstavnik tvrtke.
Napominje da se kod procesa zagrijavanja bitumena osjeća intenzivan miris, i da traže načine kako bi ga smanjili. Naglašava da će se na gradsku kanalizaciju priključiti onoga časa kada grad ugradi pročišćavać otpadnih voda, te je pozvao sve da ih nenajavljeno posjete u tvrtki kako bi vidjeli način na koji se radi. No, građani će i dalje inzistirati na tri stvari – da se Modibit priključi na gradsku kanalizaciju, da nestane smrada, te da se pogon ne proširi
– Da se stavi u zakonske okvire sve što se proizvodi i da se više ni centimetar ne proširuje bez znanja građana. Očekujemo tu studiju o zaštiti okoliša vezanu na proizvodnju ove temeljne granae, jer se još uvijek taj bitumen smatra kao temeljna grana. Građani očekuju rezultate, ukoliko rezultata ne bude, vjerujem da će opet reagirati. Mi nećemo odustajati od ovog bitumena, od ovog smrada, to se mora riješiti, jer ovo je nepodnošljivo – zaključila je stanovnica Ozlja.