– Onaj tko ne osigura energente, taj ne može računati na daljnji razvoj. Bez nuklearne energije neće nitko moći pa nećemo moći ni mi. Mnogi već planiraju, mi se još malo snebivamo, malo smo još skeptični zbog javnosti, jer javnost se uvijek plaši što će biti kad se napravi jednom nuklearka, prvo – ona puno košta, a drugo – uvijek postoji jedna zabluda uopće o nuklearnoj energiji. Na kraju, to je najčišća energija i mi ćemo, prije ili kasnije, morati također se orjentirati prema tome izvoru – naglasio je Mesić.
No, s obzirom da je nuklearka u Hrvatskoj tek ideja, a za takav projekt potrebno između 13 i 17 godina, Hrvatska će morati iznaći brojne druge izvore energije. Tako je u planu izgradnja termoelektrana diljem zemlje, ali računa se i na energiju koja bi Hrvatskoj trebala stići iz termoeletrane Obrenovac u Srbiji i Gacko iz Republike Srpske.
S poslovanjem HEP-a Mesića je upoznao predsjednik nadzornog odbora HEP-a Željko Tomšić. Naglasio je da, ukoliko ove godine ne dođe do rasta cijene struje, HEP će imati gubitak veći od milijardu kuna.
– Problem svega je, zapravo, ipak cijena električne energije, ono što smo rekli, da nije rasla 3 godine uz sve ove parametre, i ako neće rasti u 2008. godini, nažalost, rezultat bi bio vrlo negativan, dakle, preko milijarde i 100 milijuna kuna bi bio gubitak. Nadam se da ćemo ipak dobiti povećanje te cijene, kako bi realizirali ono što je najvažnije, dakle, našu misiju, a to je sigurna opskrba kupaca i izgradili potrebne energetske objekte u budućnosti – upozorio je Tomšić.
Poskupljenja struje neće biti do srpnja, no koliko povećanje HEP traži od Vlade, Tomšić nije otkrio. Tek je kazao da se troškovi povećavaju za 20%.
– Ne treba još govoriti o postocima jer, jednostavno, kad je rečeno da neće biti poskupljenja, nije ni upućen zahtjev, ali, kad bi baš išli čisto računati, neke procjene sigurno govore o nekakvih 20-25% porasta ulaznih troškova i, shodno tome, te potrebe. Ali to će se još vidjeti. Rade se maksimalni napori da se smanje svi unutarnji troškovi, da se smanje gubici, kako prijenosa, distribucije, u svemu, ali, nažalost, ono što ne možemo nikako zaustaviti, to je porast troškova ulaznih energenata koji neprestano rastu – zaključio je Tomšić.
Inače, hidroelektrana Lešće, zbog čije će izgradnje biti potopljeno 12,6 kilometara kanjona rijeke Dobre na području Generalskog Stola i Bosiljeva, kada bude izgrađena, hrvatskom će energetskom sustavu biti od minimalne koristi. Dobit će se tek 42,29 megavata snage, odnosno 98 gigavatsati godišnje proizvodnje električne energije i bit će korisna jedino za pokrivanje vršne potrošnje koja je i najskuplja.
Izgradnja hidroelektrane počela je u prosincu 2006., a rok za dovršetak je 35 mjeseci. Njena ukupna vrijednost premašuje 67 milijuna eura.