– Ideja je bila ne propagirati NATO, kao što neki govore, nego jednostavno govoriti o različitim aspektima ovog procesa. Naravno, ukoliko građani, nakon tih razgovora, steknu bolju ili kvalitetniju sliku o tome što NATO je, što predstavlja, što za Hrvatsku to znači, nama će to biti drago. Ali, naše dvije udruge, IDEMO i Transparency International, u prvom redu su zainteresirane za bolju komunikaciju između politike i građana i transparentniji, razvidniji pogled na ovaj proces – naglasila je Feldman.
Tako se u Karlovcu sinoć govorilo o NATO-u i zaštiti okoliša, sigurnosti i znanosti u službi mira. Željka Lukešić iz PCAP-a je, između ostalog, kazala kako na razini NATO-a ne postoji sustav upravljanja okolišem koji bi bio obvezan za sve, već da je to prepušteno svakoj zemlji pojedinačno.
– NATO vojske, kada dolaze u određenu zemlju vježbati, poštuju propise koje nalaže zemlja domaćin, u ovom slučaju, što je Hrvatska dostavila NATO stožeru, toga su se oni trebali pridržavati. Nažalost, mi ne možemo još po tom slučaju ponuditi više od onog što imamo, a to su neki temeljni zakonski propisi. Naravno, u razvijenim zemljama to je puno više, to je kompletan sustav upravljanja okolišem. Nadamo se da ćemo i to jednoga dana imati i da ćemo moći kvalitetnije voditi brigu o našim prirodnim resursima.
Govoreći o prošlogodišnjoj vježbi Noble Midas, Vedrana Glavinović iz MORH-a kazala je kako je naša pravna regulativa pravovremeno proslijeđena zapovjedništvu NATO-a, te da je ta velika vojna vježba prošla bez eko akcidenata.
– Nikakav eko akcident nije zabilježen, što znači da su se NATO snage apsolutno pridržavale zadanih mjera i imamo jednu lijepu prezentaciju, koja će uskoro izići na stranicama MORH-a, gdje će se vidjeti neki interesantni sadržaji, fotografije i popratni materijal, i to će biti, ja se nadam, već drugi tjedan na stranicama MORH-a.
Vladivoj Valković s instituta Ruđer Bošković kazao je kako je, kad smo postali partner zemlja NATO-u, otvorena i mogućnost suradnje znanstvenika. Tako se radilo i na metodi kojom bi se brodski kontejneri za prijevoz robe mogli pregledati bez da se u njih ulazi.
– Tako da smo mi imali enormnu korist jer smo uspjeli s tih 300 tisuća eura kupiti instrumentaciju i sve ono što nam je trebalo da napravimo te pokuse, s kojima smo dokazali da je takav sistem moguć. Mi ga, jasno, nismo izveli u potpunosti, nego imamo samo jedan model koji je u funkciji, recimo, Riječka luka, kontejnerski terminal Brajdica, pregledava djelomično jako sumnjive kontejnere i sa tim sistemom. Da ne kažemo da već sama činjenica da je takav sistem bio montiran, sastavljen i pušten u pogon u Riječkoj luci, te je neke puteve šverca nekih stvari skrenulo negdje drugdje.
Inače, naziv kampanje kojom se približava građanima NATO – “bolje pakt nego rat” – izabran je, kaže Feldman, namjerno, kako bi se o tome razgovaralo i ljudi zapitali o svemu što proces priključenja NATO-u nosi sa sobom. Na pitanje trebaju li se o ulasku u NATO građani izjasniti na referendumu, kazala je da joj se čini kako će o tome odlučiti politika.
– O tome pitanju će odlučiti politika. Ja osobno imam svoje mišljenje, mislim da način na koji je definiran Zakon o referendumu mu ne ostavlja puno prostora za održavanje referenduma. Mislim da tek kad se ustavnim promjenama promijeni taj zakon, imat ćemo nešto kvalitetniji. Ali, mislim da u ovom trenutku političari će o toj temi najvjerojatnije odlučiti u Saboru – zaključila je Feldman.