Povod za to bio je kamenolom Rasnica, koji je bio otvoren samo privremeno, do izgradnje autoceste, sada je zatvoren i saniran, ali se nalazi u Prostornom planu. No, povod za njegovu izmjenu nizinska je pruga, kojom će vlakovi moći voziti 160 kilometara na sat i imati propusnost od 30 milijuna tona godišnje. HŽ i IGH, kazao je pročelnik za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Marinko Maradin, predložili su da Plan ide u doradu, te se ponovo provede javna rasprava zbog trase te pruge.
– Prijedlog sadašnjeg Prostornog plana Županije predviđa da bi se koristio postojeći koridor željezničke pruge kroz grad Karlovac. Sa stanovišta izgradnje same pruge i sa stanovišta korištenja te pruge, vezano uz zaštitu od buke, to je vrlo problematična odluka i IGH na dijelu grada Karlovca predlaže istočni obilazak grada Karlovca – naglasio je Maradin.
Pruga dalje ostaje na predloženoj trasi koja je u županijskom planu, sve do Josipdola.
– Kada predlaže dvije varijante prolaska tom dolinom, naselje Josipdol, odnosno ogulinsko-plaščanska udolina, a vezano je na ispravke gore na drežničkom polju, dakle, ta pruga ima jedan tunel dužine 20-tak kilometara, koji se penje na drežničko polje, gdje imamo dvije varijante prolaska drežničkim poljem, obzirom na elemente trase, dakle, mogli bismo ih nazvati južna varijanta, koja ide više rubu polja, i sjeverna varijanta koja prolazi direktno preko polja. To se dalje opet reflektira na prolazak područjem Primorsko-goranske županije.
Plan će, stoga, biti upućen na doradu, a cijeli postupak javnog uvida, javne rasprave i ishođenja suglasnosti ponovljen. Iako to županiju ne bi trebalo koštati ništa, produžit će cijeli postupak donošenja izmjena plana bar za 4 mjeseca.
– To je vrijeme od 4 do 6 mjeseci, otprilike, uz veliki angažman vjerujem da će biti jer i do sada smo odradili sve u rekordnim rokovima. Vjerujem da bi mogli prije one zadnje sjednice, na zadnjoj sjednici Županijske skupštine u srpnju usvojiti izmjene i dopune Prostornog plana Županije, prije ljetnog raspusta, što znači da bi onim našim glavnim projektom, a to je Centar za gospodarenje otpadom, da bi otprilike tu bili nekih 2 mjeseca u kašnjenju, u odnosu na neke rokove koje smo si mi sami već prije zadali – zaključio je Maradin.