Njime se namjerava vratiti Karlovčane i njihove goste u Vrbanićev perivoj, čije je uređenje počelo 1895., od 1970. godine zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, najljepši karlovački park čija će obnova koštati oko 2 milijuna kuna i trajati nekoliko godina.
– Ništa se u perivoju ne radi mimo Studije obnove i revitalizacije Vrbanićevog perivoja, koju je izradio prof. Mladen Šćitaroci prije 5 godina. Neke probleme ne možemo riješiti u godinu dana, ali postignuta je suglasnost, razgovarali smo i s predstavnicima stanara čije su ograde upitne, s predstavnicima Teniskog kluba koji su pokazali spremnost da neke stvari ispravimo. Popravit će se sve što realno bude moguće. Naravno, ne može se perivoj dovesti u prvobitno stanje, niti graditi zgrade koje su tu bile kao njegov sastavni dio, ali u najvećoj mogućoj mjeri ćemo perivoj revitalizirati – kazala je Leopoldina Beljan, stručna voditeljica u Javnoj ustanovi.
Obnova će početi ove godine od Crnogoričnog gaja, a nastaviti se Alejom kestena, no uz fizičku obnovu, iduća tri vikenda Vrbanićev perivoj će biti prepun događanja. Baš kao i danas, i iduće subote bit će organizirana predavanja te različite radionice, vježbanje,i šetnja perivojem i vožnja u kočiji, te koncert učenika Glazbene škole.
– To je program koji će trajati tri subote, ali nadam se da će rezultati ostati i da će Karlovčani prepoznati namjeru ovog projekta, te da ćemo osjetiti pozitivne promjene – vraćanje života u Vrbanićev perivoj – naglasila je.
Amalija Denich iz Ministarstva kulture je kazala kako je Vrbanićev perivoj, u kojem se na nešto više od jednog hektara nalazi 51 vrsta drveća i 4 vrste grmlja, za Karlovac ono što je Maksimir za Zagreb. Napominjući da teniska igrališta nisu trebala biti u perivoju, te da su zbog njihove gradnje rušena najljepša stabla jasena, naglasila je da perivoj treba održavati grad, ali i da ljudi moraju živjeti s njim.
– Moraju se i građani saživjeti sa svojim vrijednim prirodnim i spomeničkim objektima i sami čuvati taj park. Jednostavno, moramo naučiti ljude da je to njihov grad, da je to njihova spomenička i prirodna vrijednost i da se tako i trebaju ponašati – poručila je Denich.
Da je Vrbanićev perivoj imao potporu Poglavarstva i građana kada je nastajao, podsjetila je Branka Križanić iz Konzervatorskog odjela u Karlovcu Ministarstva kulture, primjetivši da sav taj entuzijazam lagano pada već nakon I. svjetskog rata. No, potrebno ga je pronaći ponovo.
– Već se tada, nakon I. svjetskog rata, primjetio taj problem održavanja, nastupila je jedna silazna linija, neredovito održavanje, uništavanje parka. Takav jedan prostor zahtjeva nešto šire od samog gradskog proračuna: ljubav građana, edukaciju i djece, kontinuitet prisustva u njemu svih generacija. To je priča koju trebamo, na neki način, ponovo započeti – poručila je Križanić.