Osim toga, primijećen je smanjeni broj ptica pjevica čiji je uzrok velika brojnost sive vrane. Viktor Šegrt, predsjednik Hrvatskog sokolarskog kluba kaže da je siva vrana znanstveno dokazana kao predator broj jedan nad tim pticama i njihovim jajima, te je pokrenuta inicijativa regulacije broja vrana uz pomoć treniranih sokola.
– Pokrenuli smo jednu inicijativu da bi počeli po prvi puta u Hrvatskoj koristiti biološke metode zaštite okoliša koje se godinama već inače provode u svijetu. Evo, za primjer ću navesti Veliku Britaniju koja ima 21 takvu profesionalnu tvrtku koja se bavi biološkim metodama rastjerivanja vrana uz pomoć treniranih sokola. Godišnje svaka takva tvrtke okreće oko 3 milijuna eura. Naravno da u Hrvatskoj, odnosno u Karlovcu, nije nam prvenstveni cilj okretati takvu financiju nego prvenstveno zaštititi te ptice na najprihvatljiviji mogući način – kaže Šegrt, te pojašnjava zašto je korištenje treniranih sokola za regulaciju broja sivih vrana najprihvatljivije rješenje.
– Metode i tehnike postoje… neke dosta rigorozne, neke i po ljude mogu biti opasne. I upravo zbog toga je taj način biološke metode najprihvatljiviji. Samo korištenje sokolova kao ptica grabljivica kao prirodnih neprijatelja je doslovno najbezbolniji i pravi, prirodni put kojim se mora ići. Dosadašnja istraživanja provedena u tom segmentu su pokazala izvrsne rezultate, reći ću – nadam se i kod nas – ističe Šegrt.
Dragan Radović iz Ornitološkog zavoda pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti koji će pratiti učinke ovog projekta, naglašava da preveliki broj sivih vrana nije samo problem Karlovca.
– Svi veći gradovi u Hrvatskoj i Europi imaju sličan problem. Sive vrane su se previše razmnožile, jer ljudi previše hrane ostavljaju uokolo. Kad vrana ima puno, onda će jesti i ono što nisu ljudi ostavili, a to su jaja i mlade ptice. Vrana ima toliko da sistematski pročešljavaju sve drvorede, parkove, sva stabla, ulaze u krošnje, traže jaja, ako nađu pojedu, ako ne, idu dalje – objasnio je Radović.
Osim Ornitološkog zavoda, u projekt se uključuje i karlovačko Veleučilište znanstvenom analizom vrana na moguće prijenosne bolesti.
A očuvani ptičji svijet može pomoći i turističkom razvoju Karlovca.
– Došlo je do ideje o osnivanju “birdwatching” kluba u Karlovcu. Fotografiranje ptica je vrlo važan segment u turističkoj ponudi gradova diljem Europe i koji godišnje isto tao može dosta doprinijeti razvoju turizma u samom centru grada. Fotografiranje ptica je jedan pasivni turizam gdje nema direktnog zadiranja u prirodu a, naravno, svi tome težimo – zaključuje Šegrt.