Hrvatske tržnice daleko od imidža europskih

Svatko tko je bar jednom posjetio tržnice u europskim gradovima, ostao je ugodno iznenađen njihovim izgledom, osmišljenošću i ponudom. Kao pravi trbuh i srce svakog grada, takve tržnice pravi su izazov za sva čula, ponajprije gastronomska pa tako privlače ogroman broj turista.

Čini se da karlovačku tržnicu još dugo vremena nećemo vidjeti u takvoj sjajnoj i blještavoj ulozi kao one europske, bez obzira što ima bogatu tradiciju. Tako naprimjer, kod nas je povrće još uglavnom “nabacano” po štandovima, dok na drugim tržnicama biva uredno složeno. Strane tržnice obiluju raznim proizvodima, na našima su one nepoznata stvar. Strane su pune duha i šarma, naše time ne obiluju.

Varaždin na tržnici ima 87 certificiranih proizvođača, Osijek 120, Sisak 97, Zagreb 40, a Pula koja uopće nema poljoprivrednu tradiciju 12, dok Karlovac nema niti jednog.

Bez velikih investicija tržnice poput europskih u RH neće zaživjeti

– Bez velikih investicija i bez plana, a niti bez proizvođača, što mi, praktički, više ni nemamo, ta priča kod nas nikada neće zaživjeti. U Karlovcu, na žalost ne možete provesti niti certifikaciju poljoprivrednih proizvođača. Nudite im jedan marketinški plan u kojemu je jedan program koji smo odradili još 2007. godine. Kroz taj plan možete proizvođača izdvojiti iz mase, njegovu proizvodnju certificirate na način da mu obiđete polje i kada od njega dođete kupovati, znate da je to upravo njegova rajčica i paprika s njegovog polja, a to je kupcima važno. Taj projekt je naišao na oduševljenje u gotovo svim gradovima Hrvatske, osim kod nas, objašnjava direktor karlovačke tržnice Niko Pervan.

Ovdje nedostaje i mladih ljudi koji bi se uopće bavili poljoprivredom, a svoje proizvode plasirali na tržnici. Pervana brine što će biti kada proizvođači i prodavači koji sada pune karlovačku tržnicu, odu u mirovinu. Ono što dodatno koči razvoj karlovačke tržnice jesu administrativne barijere koje se tumače po principu točka, zarez, a ne u smjeru razvitka, priča Pervan.

Karlovac najbolji primjer inertnosti – tu nije zaživio ni mlijekomat

Najbolji primjer je da on kao predsjednik Udruge hrvatskih tržnica u Varaždinu, Bjelovaru ili Koprivnici neki posao završi u roku dva sata, dok mu za istu stvar u Karlovcu treba i do 45 dana. – Na žalost, Karlovac nije dobro iskoristio svoju poziciju i sjajne potencijale koje ima, naglašava Pervan. Koliko smo inertni i nezainteresirani, dovoljno svjedoči i podatak da na karlovačkoj tržnici nije profunkcionirao ni zdravi i korisni projekt mlijekomata koji je posve liberaliziran i uobičajen i u npr. susjednoj Sloveniji.

Pogotovo je mlade ljude teško motivirati i to je nužno mijenjati. Do sada smo se najviše bavili infrastrukturom jer je potrebno pripremiti sve preduvjete za razvoj, a nadalje je važno raditi na sadržaju i proaktivnosti kako bi i karlovačka tržnica bila prepoznatljiva i jedan od generatora karlovačkog razvoja, poručuje Pervan.

Tržnica u Madridu radi 20 sati,  barcelonska je u svim turstičkim priručnicima, u Firenci pripremaju njoke

U npr. Madridu, San Miguel tržnica radi 20 sati dnevno, a 4 sata se čisti i priprema za novu, svježu i zanimljivu ponudu. Od jutra do navečer tako imate jedno od najprometnijih mjesta u Madridu. Slično je i s onom najpoznatijom, La Boqueria iz Barcelone gdje zadivljeni turisti ne prestaju sa snimanjem slasne domaće ponude, kušaju je i opet se vraćaju na mjesto koje je postalo simbolom grada i u svim je turističkim priručnicima. U Firenci se na licu mjesta pripremaju njoki, tjestenina i ostala domaća ponuda, a talijanska tradicija servira se posjetiteljima u svom najautentičnijem obliku.