Greška kod božićne pšenice je u pretjeranom zalijevanju
Sloj zemlje na kojeg stavljamo pšenicu može biti debljine do 8 cm
Tajna, točnije greška kod božićne pšenice je pretjerano zalijevanje.
Otkrila je to za Radio Mrežnicu najpoznatija hrvatska vrtlarica Kornelija Benyovsky Šoštarić. Čak i u vrlo plitkim posudicama u kojima nema nikakve rupice za odvod vode, pšenica može uspijevati, no jedino pod uvjetom da ju se ne zalijeva, već prska.
Predlaže da se pšenicu ipak sadi na malo zemlje, iako ljudi znaju to činiti na vati. Na tu zemlju, plitko po površini, rasipa se pšenica i to tako da se zrna međusobno ne preklapaju. – Ne treba biti gusto i debelo, bitno da se zrnca dotiču. Potom biljku prskamo jer zrno mora dobiti vlagu da nabubri. Sve treba staviti na sunce, na prozor, ali je jako bitno održavati vlagu, i do tri puta na dan, kaže Benyovsky Šoštarić. Savjetuje i da prva tri dana pokrijemo tanjurić s prozirnom folijom za hranu, no treba paziti da ne dođe do stvaranja plijesni. Nakon tri dana folija se makne i nastavlja se s prskanjem.
Praksu da se zrna pšenice namoče noć prije, ne smatra nužnom jer se bubrenje može postići i prskanjem.
Što se tiče zemlje, predlaže da se u zdjelicu stavi sloj zemlje između 5 – 8 cm jer će biljka imati više prostora za korijen, ona će biti čvršća i stabilnija, a boja će biti intenzivnija. Na to sloj pšeničnog zrna kojeg se dobro naprska da nabubri i onda čekati. Želimo vam lijepu božićnu pšenicu koja se sadi, podsjetimo, 13. prosinca, na blagdan svete Lucije. Oni koji su požurili, mogli su je zasaditi i 4. prosinca, na blagdan sv. Barbare.