Da se Centar ne gradi zato da bi zagađivao već štitio okoliš više puta je ponovio Danko Fundurulja odgovarajući na pitanja zainteresiranih zglavnom karlovačkih zaštitara prirode i okoliša.
Sve primjedbe na Studiju dodatno će odužiti početak izgradnje Centra, a ono što je najavio Žarko Kotur samu bi lokaciju možda moglo i dovesti u pitanje. Naime, osim primjedbe na geološka ispitivanja i papire kojima kaže da može dokazati kako se svjesno ide na uništavanje strateških rezerve pitke vode za ovaj dio Hrvatske, kazao je i da će izgradnjom Centra biti uništena i dva vrijedna arheološka nalazišta. Radi se o dvjema stražarskim kulama Velikom i Malom prozoru izgrađenima 1585. godine za obranu od Turaka, a Ministarstvu kulture, doznajemo, već je predan zahtjev za njihovu zaštitu.
Njihova pitanja shvaćena su kao napad, pa je Fundurulja kazao da mu nije jasno zašto ih sve smeta dolazak jednog modernog postrojenja građenog prema EU direktivama, a s druge strane nikoga ne smeta Ilovac, odlagalište koje ima direktan utjecaj i na podzemne vode i na zagađivanje okoliša.
Na to mu je odgovorio dogradonačelnik Karlovca Dubravko Delić kazavši kako Karlovčani nisu protiv ičega već su zabrinuti s obzirom da su već puno puta prije uvjeravani da će nešto biti bolje nego li je na kraju bilo.
Naime, sudionici današnje rasprave imali su primjedbe na samu prezentaciju jer nisu saznali ništa o tome kako će se štiti okoliš. Zanimalo ih je kako je moguće da Studija predviđa rast količine otpada kada je broj stanovnika iz godine u godinu sve manji. Drugi se pak protive samoj lokaciji s obzirom da se radi o vodopropusnom terenu, a onda i mogućoj opasnosti za podzemne izvore. Fundurulja je odgovorio kako ne postoje idealne ili optimalne lokacije već se suvremenim, ali i skupim tehnologijama prostor poput ovog na Babinoj gori štiti od zagađenja.
Danas javno izložena Studija odnosi se na predloženu varijantu A koja osim što je jeftinija predviđa mehaničko – biološku preradu otpada s bioreaktorskim odlagalištem i iskorištavanjem bioplina odnosno postrojenjem za proizvodnju električne energije. Obrada otpada obavljala bi se u zatvorenim halama.
Kritizirao je Delić i prezentaciju Studije jer nije jasno rečeno koje su to mjere zaštite kojima će se štiti npr. podzemne vode, izvori… u slučaju potresa i slično.
Inače, na raspravi se čulo da u Centar neće dolaziti otpad iz drugih županija, tj. da može dolaziti, ako prethodno takvu odluku donese Županijska skupština, pa će o tome ovisiti i hoćeli stizati otpad iz Korenice i Plitvičkih Jezera.
Gradnja Centra na Babinoj Gori koštat će oko 250 milijuna kuna, a s više od 50 posto iznosa financirat će se iz fondova Europske unije. No, svoj obol ovoj investiciji dat će i građani Karlovačke županije i to kroz cijenu odvoza smeća koja bi, kad Centar proradi, mogla biti i 150 kuna.
Građani uvid u Studiju mogu obaviti do 10. siječnja do kada je i rok za primjedbe. Više informacija može se naći i na www.kazup.hr.