Naime, kada pročistač otpadnih voda započne s radom, kao nus produkt pojavit će se otpadni mulj. Studija njegova zbrinjavanja je završena i opisuje tri načina na koja se to može raditi, podsjeća direktor ViK-a Ivan Mrzljak.
‘Deponiranje na deponijama, u Hrvatskoj to znači na deponijama treće kategorije. Drugi način zbrinjavanja je sušenje i onda poslije mid-mix tehnologija gdje se prerađeni mulj koristi u građevinskoj industriji. I treći način zbrinjavanja je sušenje mulja, a onda tako osušeni mulj, sa 90 posto suhe tvari se spaljuje ili u cementarama ili termoelektranama’, kazao je Mruljak.
Naprihvatljiviji i najmoderniji je ovaj posljednji jer je najmanje štetan za okoliš i zdravlje ljudi.
‘To je preporučila i Studija o zbrinjavanju mulja – najperspektivniji i najmoderniji način zbrinjavanja mulja je sušenje i spaljivanje u cementarama odnosno termoelektranama’, zaključio je Mrzljak.