Kako je istaknuo predsjednik Saveza Stjepan Kušec, svinjogojstvo je na teškim mukama, pa se smanjuje i broj gospdarstava koja se njime bave.
Hrana i energenti su skupi pa ni zarada nije velika, pojašnjava.
‘Znači input je skup, a toliko se ne dobije. Sada radimo ili laganom nulom ili laganim gubitkom’, kaže Kušec.
Svjesni da su na otvorenom tržištu posebno kad Hrvatska uđe u Europsku uniju, hrvatski svinjogojci ipak upozoravaju na nekoliko stvari koje im smanjuju konkurentnost u odnosu na druge.
‘U Europi se plaća po klaoničkim vrijednostima što kod nas nema, tako da na neki način nam je ovo nelojalna konkurencija. U Austriji npr. svinja od 180 kila danas košta 180 eura ili odojak od 30 kila 80 eura. To mi ne možemo ovdje dobiti, tako da to sve nespojivo s našom pričom. I kad još tome dodate da mi izvezemo kukuruz u Španjolsku, a onda iz Španjolske uvezemo polovice…’, priča Kušec.
Sve to, ali i činjenica da je papirologija u Hrvatskoj puno kompliciranija, ovdašnjim svinjogojcima također ne ide na ruku.
‘Rogoroznije su mjere kod nas nego u Europi, ‘veći smo katolici od Pape’. Nešto nam se čudno događa’, zaključuje Kušec.
No, Kušec nije siguran da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju uzgajivače svinja dočekati med i mlijeko. Zato će se i dalje boriti za uzgojnu genetiku, bolje posloženo tržište i dobivanje dozvola za izvoz na europsko tržište.