Ne radi se o fizičkom iscrtavanju granica, pojasnila je dopredsjednica Hrvatskog etnološkog društva Nevena Škrbić Alempijević.
"Riječ je o tome na koji način se ljudi definiraju i osjećaju, što sami o sebi kažu. Da li ljudi koji žive u ovome kraju osjećaju taj svoj, sada i europski identitet. Dakle, na koji način se Hrvatska približava Europi, ne samo ekonomski, tržišno, političko i slično nego i kulturno", rekla je Škrbić Alempijević.
Hrvatska i Slovenija nemaju bitnih etnoloških razlika, no Slovenija ima prednost što je već nekoliko godina dio Europske unije u koju Hrvatska samo što nije ušla.
Ta njihova iskustva, smatra predsjednica Slovenskog etnološkog društva Tita Porenta, bit će dragocjena kolegama u Hrvatskoj.
"Naša praktična iskustva u izdvajanju projekata koje financira Europska unija, koji su putevi do tih financijskih sredstava i kakav je način suradnje s europskim kolegama da im pokažemo naše posebnosti", rekla je Porenta.
Karlovačka županija nije slučajno izabrana za ovogodišnji 12. skup hrvatskih i slovenskih etnolog posebno kada se zna da joj cijeli sjeverni dio graniči upravo sa Slovenijom tj. Europskom unijom.
Znanstvenici su zato jučerašnji dan iskoristili za stručnu ekskurziju te posjetili Dugu Resu, pavlinski samostan u Sveticama, Stari grad Ozalj i hidrocentralu te etnopark, Stari grad Ribnik i Stari grad Novigrad.
"To nam je otvorilo neka pitanja i tih prekograničnih veza, suradnje, a isto tako to srednjovjekovno nasljeđe je nešto čime se često dičimo i pokazujemo svoju europsku pripadnost", naglasila je Škrbić Alempijević.