Za 100. godišnjicu Šumarije u Karlovcu, na Rakovcu otkrivena spomen ploča Stjepanu Frkiću

Karlovac se s pravom može nazvati kolijevkom hrvatskog šumarstva pa ne čudi da su ovdje u povijesti radili eminentni stručnjaci. Jednom takvom, Stjepanu Frkiću, karlovački ogranak Hrvatskog šumarskog društva danas je na staroj šumariji na Rakovcu otkrio spomen ploču.

-Zapravo se radi o jednom znamenitom karlovačkom šumaru koji je rođen na Kamenskom, a cijeli svoj radni vijek je proveo radeći baš na ovom prostoru, pa i u ovoj zgradi, rekao je predsjednik Šumarskog društva u Karlovcu Ivan Grginčić.

Frkić je zaslužan za osnivanje šuma od Karlovca do Rakovice. Najpoznatija je Frkićevo mlađe – hrastova šuma od 140 hektara podignuta za njegovo vrijeme. A njegovo vrijeme bilo u 19. stoljeću, rođen je prije 160 godina.

-Osim kako šumar bio je poznat i kao gospodarstvenik jer je u to vrijeme kupio i nekoliko zgrada na početku Rakovca koje su služile za urede i stanove zaposlenicima i službenicima koji su radili. Ovo je bila zgrada šumarije i ovdje je zapravo i počela s radom današnja Šumarija Karlovac.

I 100 godina od početka karlovački šumari unapređuju gospodarenje hrvatskim šumama

Baš danas Uprava šuma Karlovac obilježava svoju 60. obljetnicu, 30 godina Hrvatskih šuma i 100.-tu godišnjicu Šumarije Karlovac. Kao i u povijesti tako i danas, kaže upravitelj Marin Svetić, ovdašnji šumari nastavljaju unaprijeđivati gospodarenje državnim šumama uz pomoć novih tehnologija.

-Prve šumske žičare u Hrvatskim šumama upravo su u Karlovcu. Idemo s razvojem novih tehnologija prema naprijed. Pokušat ćemo biti dominantni u tom dijelu i nadalje. Šumske žičare posluju u sklopu Uprave šuma podružnice Karlovac i to na području Hrvatskih šuma gdje je potreba na strmim terenima. Konkretno žičara se sada vratila s ogulinskog dijela, iz Drežnice. Ići će prema Lici, Gorskom kotaru, našoj Petrovoj gori tako da posla zaista ima.

Šumska žičara je stroj koji dugoročno daje uštede jer s njom nema potrebe za izgradnjom šumskih vlaka i šumskih cesta.