"Svatko onaj koji se odavao glupostima, od nacionalizma i drugih, on ga je odmah znao vješto eristički poklopiti, tako da je bio nenadmašiv intelektualni autoritet čitave Jugoslavije, a u književnom smislu i u regiji", kaže Plevnik.
Miroslav Krleža bio je veliki pisac građanske klase, ali i jako socijalno angažiran. Bio je inspirator za ljevicu – mnogi su intelektualci zbog njega otišli u šumu s partizanima, a nakon rata bio je dobar s Titom i ne previše aktivan – jer je živio u sistemu kojeg je jednom zagovarao. No, uvijek je utjecao i na one suprotnih ideologija.
"On je recimo, osiguravao poštovanje i crkvenih krugova iako je imao taj ateistički naboj u svojim tekstovima", pojašnjava Plevnik.
Djela ovog hrvatskog klasika mnogima su preteška za čitanje, međutim bez obzira na to nitko nikada ne osporava njegov neizmjeran autoritet.
"Tako da se mi slavom Miroslava Krleže moramo ponositi i znati ga kontekstualizirati u njegovom vremenu, ali i shvatiti poruke za ovo današnje vrijeme", zaključio je Plevnik.
Tribinom "Krleža i krležijanstvo" koja večeras u 19 sati počinje u Ilirskoj dvorani, Udruga Polka nastavlja s projektom "Krleža u Karlovcu" kojim se obilježava 120 godina od njegova rođenja.
Uz Plevnika o temi će govoriti i novinar i publicist Igor Mandić te hrvatski književnik Daniel Radočaj. Radočaj će ujedno predstaviti i istraživački roman "Vodič kroz Krležu ili O godinama opasnog življenja" kojega je napisao s Ivanom Glišićem, a koji tematizira život mladog Miroslava Krleže.