Konferencija je bila namijenjena predstavnicima jedinica lokalne i područne samouprave, ostalim proračunskim korisnicima, poduzetnicima, nevladinom sektoru te pravnim i fizičkim osobama zainteresiranim za tematiku EU fondova.
Cilj je pokazati Vladi da na lokalnoj razini ima puno vrijednih projekata, znanja, kreativnosti i energije – čulo se danas.
Vlada RH kasni – na raspolaganju nam 12 milijardi eura, a projekata ni od kuda
Naime, jedan od novih i značajnih izvora financiranja za Republiku Hrvatsku jesu europski fondovi.
U sedam godina Hrvatsku iz kohezijskie politike očekuje 8 milijardi eura te još oko 3,3 milijarde eura iz poljoprivredne. To su sredstva kojih u državnom proračunu Republike Hrvatske nema, zato su i važna – naglašava Maletić.
"To je 12 milijardi kuna godišnje iz europskog proračuna za razvojne projekte. Iz državnog proračunu Republika Hrvatska izdvaja manje od 2 milijarde kuna godišnje za investicije", kaže Maletić.
Međutim, ta sredstva treba odmah i korisiti, ali Vlada Republike Hrvatske, tvrdi Maletić nije prepoznala važnost tih sredstava.
"Ne razumije da je njihovo korištenje naš strateški interes. Propustili su pripremati projekte, nema strateških dokumenata, sustav je administrativno oslabljen i usporen. Ne koristimo niti IPA-u, sredstva iz pristupnog razdoblja", istaknula je Maletić.
Od 1.7. nije nam dodijeljen niti jedan euro – vode nas put Rumunjske i Bugarske
Zapitala se i kako se potpredsjednik Vlade može hvaliti plusom na kraju 2013. za 6 milijuna eura kad niti jedan euro koji nam je dodijeljen iz europskih fondova od 1. srpnja 2013. nije ugovoren.
"Koja je to matematika? Kao država članica, od 1. srpnja do danas uplatili smo u europski proračun 1,8 milijardi kuna, a iz fondova nismo povukli ništa. Ne samo da sad ne trošimo fondove, nego ne trošimo ni IPA-u brzinom kojom bismo trebali, a fondove prije 2015. teško da ćemo početi koristiti", upozorava ova HDZ-ova europarlamentarka.
Pa, pita:
"Zar ćemo svojim uplatama u europski proračun financirati razvijene države članice: Republika Hrvatska čiji je BDP na 61 posto prosjeka država članica i iza nas su samo Rumunjska i Bugarska? Vlada sigurnim korakom vodi u tom smjeru. U 2014. uplatit ćemo u Europski proračun preko 3,8 milijardi kuna, a projekata koji bi te i još tri puta više sredstava iskoristili za rast i razvoj Hrvatske nema na pomolu", tvrdi.
Nema strateških dokumenata za korištenje fondova
Naime, da bi projekt trošio sredstva u 2014. trebao je biti ugovoren u 2013., a prema riječima zastpnice Maletić – Vlada premalo izdvaja za pripremu projekata (tek 120 milijuna kuna), nema projekte ni strateške dokumente za razdoblje od 2014. do 2020.
"Na nacrt Partnerskog sprazuma (temeljni strateški dokument za korištenje fondova u razdoblju od 2014-2020) Europska komisija je hrvatskoj Vladi sažeto i prevedeno odgovoriila "Ne znate strateški razmišljati i najbolje da napravite sve ispočetka" – kaže Maletić.
Pojašnjava kako komisija upozorava da nisu dobro definirani strateški ciljevi i prioriteti, ne znaju se početne veličine kao niti mjerila kojima bi se pratilo postizanje rezultata koji su ionako nejasno utvrđeni.
Većina projekata u Karlovačkoj županiji još nije spremno
Kada se govori o specifičnostima Karlovačke županije – 13 jedinica lokalne samouprave ima 107 projekata "teških" nešto više od 3 milijarde kuna, no velik dio projekata tek je u fazi projektne ideje.
Za natječaje je potpuno spremno projekata ukupne vrijednosti 690 milijuna kuna, dok je 1,1 milijarda kuna vrijednost projekata koji su u nekoj fazi pripreme, a 1,2 milijarde vrijede projekti koji su još uvijek na razini ideje.
Prevladavaju infrastrukturni projekti
Infrastrukturni projekti prevladavaju i to odvodnja, vodoopskrba, gospodarenje otpadom, uređenja groblja, rasvjete, cesta, izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture te poduzetničke zone.
Maletić pri tom ističe kako su posebno zanimljivi projekt Obnove i gospodarskog korištenja Zvijezde u Karlovcu u vrijednosti 32 milijuna eura, Karlovački muzejski prostor za budućnost u vrijednosti 1,5 milijuna eura, Rekreativna zona „Kranjčevka“ u Ogulinu u vrijednosti 43 mil kuna, KAquarium u vrijednosti 32 milijuna kuna, Poduzetnički centar za preradu i prodaju proizvoda od slatkovodne ribe u vrijednosti 3,5 milijuna kuna i Centar Nikola Tesla u Karlovcu u vrijednosti 26 milijuna kuna.
Županija je spremna, ali Vlada je spora
Karlovačka županija je zajedno sa svojim općinama i gradovima spremna za prijavljivanje projekata na natječaje, ali na žalost natječaji su rijetki i vrlo se sporo raspisuju. Prvi je nakon dugog čekanja konačno otvoren 4. prosinca za projekte poduzetničke i turističke jedinica lokalne i područne samouprave i iz ove županije odmah se prijavljuju dva projekta.
Zaključak današnje konferencije jest da su lokalne jedinice spremne, ali Vlada je spora i zbog toga se sredstva ključna za rast i razvoj Republike Hrvatske ne koriste.