Denis Frančišković danas je na press konferenciji iznio kako je Eko pan mjesecima intenzivno prikupljao dokaze o nezakonitosti cijelog postupka, a kojima može dokazati i da tvrdnje Ministarstva o tome da javnost nije imala primjedbi na njihova Rješenja, nisu točne.
"Nitko ne sagledava kumulativni utjecaj izgradnje malih hidroelektrana na istoj rijeci, a on uglavnom bude velik i negativan", upozorava Frančišković. O tome se govori i u IRES-ovoj Studiji koja je radila procjenu na ekološku mrežu u drugom postupku (iz 2012.). Na 9. stranici IRES-ovi stručnjaci pišu da je kumulativni utjecaj nemoguće predvidjeti zbog nedovoljnih informacija, ali ipak predviđaju da, s obzirom na već postojeće zahvate na Kupi (HE Ozalj, kanalizirani dio Kupe u Karlovcu) i na buduće zahvate (mala HE Ilovac), će doći do nestanka 50 posto vrsta na tom području.
Sve je počelo 2011. kada je Ministarstvo iz vremena HDZ-a, na zahtjev investitora donijelo rješenje u kojem kaže da za Brodarce treba izraditi procjenu utjecaja na okoliš. Godinu dana poslije, kada je već ustrojeno novo Ministarstvo zaštite okoliša, investitor šalje isti zahtjev na koji sada dobiva dijametralno suprotni odgovor. No, s tim rješenjem javnost nije bila upoznata sve do unatrag mjesec dana.
"U roku od godinu dana donijela su se dva potupno suprotna rješenja, rješenje koje je donešeno godinu dana kasnije uopće nije objavljeno na stranicama ministarstva što je onemogućilo javnost da sudjeluje u cijelom postupku koji je po našem mišljenju potpuno nezakonit", ističe Frančišković.
Najvažnijom od svega, smatra, činjenicu da je godinu dana od donošenja pravomoćnog rješenje 2011. u kojem stoji da treba izraditi procjenu utjecaja na okoliš, Ministarstvo donijelo potpuno suprotno, novo rješenje u kojem takva procjena za Bordarce nije potrebna.
"Poznato je i laicima da Rješenje koje je pravomoćno i koje je doneseno ranije je na snazi. Svako Rješenje koje se donese o istoj stvari naknadno i suprotnog je sadržaja nema svoju pravnu snagu i ono je nezakonito", kaže Frančišković.
Frančišković tvrdi kako su u Eko panu u više navrata, pismeno i usmeno Ministarstvu dostavljali svoje primjedbe, međutim njih je Ministarstvo izignoriralo. Da je tako dokazuje Rješenje iz 2012. u kojem stoji kako nije bilo primjedbi javnosti na to da ne treba provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.
Cijela priča ponovo neodoljivo podsjeća na onu oko izgradnje HE Lešće kada se ‘iz naftalina’ izvadilo stari projekt i bez nove studije o utjecaju na okoliš devastiralo rijeku Dobru, njen kanjon i obalu.
Zato u Eko panu sada podnose spomenute tužbe i prijavu kako se ista stvar ne bi ponovila i s Kupom.
"Mi smatramo da ovo Rješenje iz 2012. treba poništiti i cijeli postupak vratiti nazad i postupiti po Rješenju iz 2011. tj. provesti postupak Procjene utjecaja na okoliš.
I Županija je pogriješila kad je ocijenila da je gradnja HE Barilović prihvatljiva za eko mrežu
Uz to, žalili su se u Eko panu i na rješenje Karlovačke županije kojim se dopušta gradnja Hidroelektrane u Bariloviću bez izrade procjene utjecaja na okoliš. Tamo će, tvrde u Eko panu, na Korani doći do strahovite devastacije rijeke koja je, iako izvire u Nacionalnom parku Plitvička jezera, potiho nekim čudom ispala iz zaštićene ekološke mreže Republike Hrvatske
Frančišković kaže kako je projekt koji su investitori predočili loše napisan jer iz njega ništa nije precizno vidljivo te nije usklađen s prostorno planskom dokumentacijom.
Projekt HE Barilović i HE Lučica na rijeci Korani također datiraju iz bivše države. Sada su aktivirani. Mala HE Barilović imala bi branu visoku 4 metra i akumulacijsko jezero dugo 6 kilometara. HE Lučica (koja se nalazi na 8 km od Barilovića) bila bi još veća. Ukoliko dođe do njihove gradnje Korana će postati ujezerena rijeka.
Zbog činjenice da ni stanovnici ni vlast u Bariloviću ne želi mini hidroelektrane na Korani te da je ova rijeka ostala nezaštićena iz nepoznatih razloga, Eko pan će, čulo se danas, ustrajati na tome da se taj projekt ne realizira.
"Eko pan je spreman tjerati ovo do kraja u pravnom smislu, a i u drugom smislu sa lokalnim stanovništvom. Spremni smo i na daljnje tužbe višim instancama, a i onda eventualno ići i pred međunarodni sud", zaključuje Frančišković.