Iako često pozivi pacijenata budu savjetodavne naravi, liječnica dr. Celestina Kegalj kaže kako je kod svakog dolaska južine, pa tako i ovog, kod bolesnika puno više ozbiljnih zdravstvenih problema nego inače.
"Najčešće se ljudi žale na opće smetnje pa je to više savjetovanje primjerice zbog nesanice, glavobolje, umora, vrtoglavice. To imamo veći broj poziva. Broj intervencija je u okviru uobičajenih, ali je patologija zbog koje izlazimo sljedeća: povišeni tlak, komplikacija kardiovaskularnih bolesti – plućni edem, hipertenzivna kriza, infarkt – i cerebrovaskularne pa je moždanih udara nešto više nego inače", kaže dr. Kegalj.
Javljaju se uglavnom pacijenti koji se i inače liječe od svih spomenutih bolesti i koji su u trećoj životnoj dobi. Njima se po ovom vremenu pogorša stanje ili kako kaže dr. Kegalj "dolazi do dekompenzacije", a slično je i sa onima koji boluju od KOPB-a (kronično opstruktivna plućna bolest) i astme.
Zabilježena su i dva slučaja u kojima su infarkt doživjele i osobe u srednjoj životnoj dobi – do 50 godina.
Svima njima savjetuje se da u periodu južine ne preskaču svoju propisanu terapiju, ali i da se jave svome liječniku ukoliko tegobe ne prestaju.
Dr. Kegalj iz svoje prakse vidi kako je dan prije promjene vremena tj. dolaska južine i dan kasnije, period kada Hitna ima najveće povećanje intervencija. Nakon toga ljudski se organizam privikne na to da je toplije. Ipak, treba biti oprezan.
Na pitanje hoće li nove zdravstvene tegobe ljudi ponovo osjetiti ako dođe do naglog zahladnjenja, dr. Kegalj kaže:
"U tom smislu ne bi jer je u pitanju anticiklona tj. bolje vrijeme, koje bolje pogoduje čovjeku. Najviše nam je problem prelazak na južinu", pojašnjava.
Vrijeme definitivno ima utjecaj na ljude bili oni bolesni ili zdravi. To se najbolje vidi po ponašanju jer kad je južina svi su nervozniji, a u prometu npr. i smušeniji i nekoncentrirani.