Nakon leda, a onda i poplava koje jedna za drugom pogađale Hrvatsku Šuica je tražila od Europske komisije da se izjasni na koju pomoć Hrvatska može računati za sanaciju oštećenih dalekovoda, obiteljskih nasada, šuma, zgrada, javne infrastrukture područja pogođenih vremenskim neprilikama.
"Ovo je trenutak kada moramo svi udruženo djelovati kako bismo pomogli ugroženim krajevima i građanima koji su pogođeni vremenskim neprilikama. Činjenica je da Vlada ne koristi raspoložive EU fondove kako bi trebala, barem kada govorimo o poduzetništvu, poljoprivredi i zapošljavanju, no ovo je prilika da zajedno demonstriramo kako se povlače sredstva iz EU te stoga očekujem promptnu reakciju hrvatskih, a potom i europskih institucija", rekla je Šuica.
Ukoliko Hrvatska želi financirati sanaciju nastalih šteta u Gorskom kotaru i poplavljenim županijama iz fondova Europske unije, mora u roku od deset tjedana poslati Europskoj uniji procjenu nastale štete. Budući da se radi o ekstremnim oštećenjima infrastrukture i prirodnih dobara, brza reakcija nadležnih tijela Republike Hrvatske ne bi smjela izostati, a odgovor Komisije zastupnici Šuici o financiranju nastalih šteta u Hrvatskoj prouzročenih vremenskim neprilikama se očekuje kroz tri tjedna.
Postoji više instrumenata koje je EU namijenila za pomoć područjima pogođenima prirodnim katastrofama, a među njima je i Europski fond za solidarnost koji je nastao 2002. godine kao reakcija na teške poplave koje su tada zahvatile EU. Iz tog Fonda do sada su s 3.5 milijarde eura sanirane brojne štete nastale nakon prirodnih katastrofa kao što su poplave, požari, oluje, suše i potresi u 23 zemlje članice EU te upravo ovdje vidim priliku da Hrvatska brzom reakcijom postane 24. članicom EU korisnicom tog Fonda.