U odgovoru stoji da će Europska komisija pažljivo pratiti stanje i poduzeti potrebne mjere ako ustanovi da nacionalno zakonodavstvo nije u skladu s relevantnim propisima EU-a, primjerice o ograničavanju prosječnog tjednog radnog vremena prema odredbama Direktive o radnom vremenu.
A Direktivom o radnom vremenu utvrđuje se maksimalno prosječno tjedno radno vrijeme, uključujući prekovremeni rad, od 48 sati (izračunanih tijekom referentnog razdoblja od četiri mjeseca) te minimalno dnevno (11 uzastopnih sati) i tjedno razdoblje odmora (24 sata neprekidnog odmora, pored 11 sati dnevnog odmora).
Komisija u svom odgovoru napominje da su to minimalni standardi te da države članice mogu osigurati i povoljnjiju zaštitu.
"Ovim odgovorom smo samo potvrdili da je novi Zakon o radu kriminalna umotvorina onih koji se nazivaju socijaldemokratima te da ćemo dotaknuti samo dno radničkih prava" – rekao je Vuljanić.
Naime, novi prijedlog Zakona o radu u Hrvatskoj predlaže da se u određenom razdoblju može raditi i do 60 sati tjedno, otkazivanje ugovora trudnicama, smanjenje otkaznog roka te fleksibilnije zapošljavanje koje pogoduje poslodavcima, a nikako radnicima. Novi prijedlog zakona posebno pogoduje i velikim trgovačkim centrima koji ne samo da iskorištavaju radnike, već im pritom umanjuju teško stečena radnička prava. Isti trgovački lanci u Hrvatskoj nerijetko rade i do ponoći te nedjeljama, dok se iste trgovine u drugim državama članicama zatvaraju već u 18 sati a nedjelje su slobodne – ističe Vuljanić.