Točnije, riječ je o geodetskim mjerenjima poprečnih profila rijeke Dobre u samom koritu, a mjeri se u cijeloj dužini od 39 kilometara koliko ovoj riječnoj ljepotici treba od brane na Lešću do ušća u Kupu.
Radove mjerenja naručile su Hrvatske vode, a objašnjavaju da se to mora raditi nakon što je HE Lešće puštena u rad.
-Snimljeni profili bit će podloga za kasnija kontrolna snimanja pojedinih lokacija koje su podložne utjecaju rada HE Lešće, odgovorili su u Hrvatskim vodama na upit Radio Mrežnice.
Mjerenje profila nije novo jer se provodi na svim rijekama, pa tako sad i u koritu Dobre, naravno koliko dozvoljava trenutni riječni vodostaj.
No, ono što je zanimljivo jest da unatoč brojnim upozorenjima na ono što vodni val iz Lešća čini nizvodno od hidroelektrane, još uvijek ništa nije poduzeto da se spriječi uništenje obale, ali i ribljeg fonda.
Nepopravljivo je to što je HE učinila prirodi
Već i vrapci na grani znaju da je puštanjem u rad HE Lešće nizvodno došlo do velike erozije obale Dobre, a "puštanje" Dobre s hidrocentrale i dizanje vodostaja rijeke za metar do metar i pol, utječe i na riblji fond, osobito mlađ. Treba podsjetiti da je izgradnjom HE Lešće nepovratno uništeno 12,5 km prekrasnog kanjona rijeke, no to nije jedina šteta i "dug" onih koji su odredili da se baš na ovom mjestu gradi nešto što će pokriti tek 0,28 % potrebe električne energije u Hrvatskoj.
Do gradnje hidrocentrale došlo je unatoč tome što je Dobra stanište brojnih zaštićenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, a i geomorfološki vrijedno područje. Lešće je nepovratno uništilo taj kraj, o čemu je Radio Mrežnica prva pisala, a zaključak o tome možete pročitati ovdje. Osim ovih utjecaja, svake je godine sve vidljiviji i utjecaj akumulacijskog jezera na klimu ovih krajeva. Sve su češće magle i to višednevne, koje možemo "zahvaliti" upravo HE Lešću. Naravno, ne treba zaboraviti ni smrt dvoje ljudi koji su se prije 5 godina utopili u akumulacijskom jezeru.