Od pravog atomskog skloništa u Karlovcu i županiji ni “A”. Osnovnih u Karlovcu je 17, u Ogulinu 2. Pročitajte gdje su

Očekivano, u Karlovcu i na području Karlovačke županije u ovom trenutku nema odgovarajućeg, modernog atomskog skloništa po svim pravilima zaštite, a u kojeg bi se mogli skloniti građani u slučaju atomskog napada.

U Karlovcu je postojalo atomsko sklonište na Rakovcu u čijem je prostoru sad tekvando klub, no taj prostor, iako je uređen za potrebe treniranja, ne bi mogao zadovoljiti današnje standarde atomskih skloništa.

Osnovnih skloništa u Karlovcu je 17, kažu na upit Radio Mrežnice u Civilnoj zaštiti, a u Ogulinu su 2. Navode da su ipak lijepi primjeri skloništa Veleučilišta u Karlovcu, Meštrovićeva 10, te sklonište u Tuškanovoj ulici bb.

Grad Karlovac:
1. Ljudevita Šestića 2;
2. Ljudevita Šestića 4;
3. Luščić 41d;
4. Vrazova 42d;
5. Vrazova 42h;
6. Domobranska 20b;
7. Kralja Tomislava 6;
8. Kralja Petra Krešimira IV 6a;
9. Kralja Petra Krešimira IV 2;
10. Maksimilijana Vrhovca 5;
11. Maksimilijana Vrhovca 13;
12. Maksimilijana Vrhovca 19;
13. Bašćinska cesta 39;
14. Tuškanova bb;
15. Meštrovićeva 10;
16. OŠ Dubovac; Primorska 9;
17. Povijesni arhiv, Ljudevita Šestića 5.
Grad Ogulin:
1. Vijenac Ive Marinkovića 13;
2. Ivane Brlić Mažuranić 5.

Duga Resa nema svoje sklonište.

Ono što je zajedničko jest da vjerojatno niti jedan od tih prostora ne bi prošao “filter” kako pravo sklonište mora izgledati.Tko ih kontrolira i obilazi nije poznato, no stanje skloništa i funkcionalnost nije problem samo Karlovca i županije, već cijele Hrvatske.

Za funkcionalnost pak atomskog skloništa potrebno je obratiti pozornost na niz elemenata; od stanja vrata koja hermetički zatvaraju prostor do filtera u pročišćivačima zraka.Sklonište mora biti obilježeno, na ulazu u zgradu ili objekt u kojem je sklonište mora biti odgovarajući znak kako bi građani znali gdje se skloništa uopće nalaze.

Nekoliko skloništa koja nisu u funkciji u županiji

U Karlovačkoj županiji odgovaraju nam da postoji nekoliko lokacija javnih skloništa koja trenutno nisu u funkciji, a dodaju da se prema potrebi, mogu dovesti u funkciju.

Nisu naveli lokacije, a zatreba li, ljude bi se sklanjalo u postojeće podrumske zaklone, suterenske stanove, prostore bez prozora ili udaljene od otvora. Navode i  da objekti za sklanjanje moraju imati armiranobetonsku konstrukciju, otporna na potrese, biti na nižim etažama, imati dvoranu za smještaj i kuhinju za pripremu obroka i laku pristupačnost.

Za sve su odgovorni gradovi i općine, dok bi za izvješćivanje trebao biti nadležan Centar 112, kažu u Karlovačkoj županiji.

I dok su vani “celebrity” osobe već davno napravile svoja skloništa u kojima mogu preživjeti mogući nuklearni napad, obični ljudi o tome mogu samo sanjati i nadati se da se netko od svjetskih moćnika neće zaigrati s nuklearnim gumbima ili nekim drugim oružjem u napadima ludila.