"Na ovom projektu su pronađene jedna rasprskavajuća mina PROM i jedno dno mine PROM, znači mine koja je već ranije odradila svoje. Na tom prostoru je bio jedan zapisnik o 30 protupješačkih mina, međutim one su ranije uklonjene od ljudi koji nisu stručni, nisu ovlašteni i zato smo taj prostor morali još jednom provjeriti", rekao je Miljenko Vahtarić iz Hrvatskog centra za razminiranje.
Vipnet je za ovo razminiranje donirao pola milijuna kuna. Isto toliko namijenili su ove godine i za razminiranje Velebita. Ova tvrtka jedina je privatna firma koja već 11 godina kontinuirano pomaže nastojanju HCR-a da državu oslobodi minske opasnosti. Do sad su donirali 11 milijuna kuna.
"Da nije bilo te društvene senzibilnosti ljudi koji su bili u Vipnetu ne bi došli do ovog vodopada dobrote, vodopada tih silnih projekata koji su na kraju rezultirali s preko milijun i pol minski sumnjivog prostora vraćenog zajednici", kaže ravnatelj HCR-a Dražen Jakopec.
"Kada dođemo na ovakva mjesta i vidimo ovakve pejzaže i da smo pomogli u razminiranju ovakvog dijela naše zemlje to više nije samo ponos, to je iskreno oduševljenje", rekao je predsjednik uprave Vipneta Mladen Pejković i pozvao ostale hrvatske tvrtke da se uključe u pomaganje razminiranja.
Ukoliko se uključe i drugi donatori te ukoliko projektima uspijemo osigurati sredstva iz europskih fondova, naglašava ravnateljica Ureda za razminiranje Vlade Republike Hrvatske Dijana Pleština, tada ćemo uspjeti u namjeri da zemlja bude bez mina do 2019.
"Taj novac na kojem radimo kroz projekte plus ovo što imamo od budžeta godišnj, plus razne donacije to će nas dovesti da do kraja 2018. razminiramo Hrvatsku", naglasila je Pleština.
A zbog sredstava koja izdvaja iz svog proračuna te brojnih donacija, Karlovačka županija je značajno smanjila svoj minirani prostor.
"Poslije ‘Oluje’ područje Karlovačke županije imalo je 150 kilometara minski sumnjivih područja, 32 kilometra miniranog područja", podsjetio je župane Ivan Vučić, a koordinator za razminiranje Bernardo Pahor dodao kako je sadašnja situacija 57,8 kilometara minski sumnjivog prostora te 19 kvadratnih kilometara stvarno minirano.
Pahor je također napomenuo kako je velika vjerojatnost da je dobar dio minski sumnjivog prostora ustvari nezagađen minama.
"Međutim, on je još uvijek obilježen znakovljem HCR-a o opasnosti od mina iz razloga što nije provjereno ima li ih ili ne. Radi se o nepristupačnim terenima u koje ljudi nisu ulazili, pa i dalje stoji upozorenje svim građanima da ne ulaze u ta označena područja, a HCR će se potruditi što prije pregledati taj prostor", kaže Pahor.
Potvrdio je kako će Karlovačka županija biti u projektima HCR-a koji idu prema europskim fondovima.
"Intenzivno radimo ne tome, predali smo svoje zahtjeve i prioritete, predali smo oznake poljoprivrednog područja koje je minirano, radimo na projektu zajedno s HCR-om i toplo se nadamo da će i on biti završen i apliciran prema fondovima Europske unije. Tako da bi možda već iduće godine ili najkasnije 2016. mogli koristiti ta sredstva čime bi značajno povećali kvadraturu koja je planirana za razminiranje i samim tim ubrzali tijek razminiranja. Tada bi mogli reći da će Hrvatska 2019. biti bez mina, a mi se nadamo Karlovačka županija i nešto ranije", naglasio je Pahor.