Divlje svinje harače usjevima i vrtovima, a u porastu i naleti divljači na vozila

Sve je više štete na usjevima, ali i u vrtovima koje čine divlje životinje, najviše divlje svinje.

Uništeni i razrovani nasadi, prerovani vrtovi, a onda i gubici vlasnika vrtova i uzaludan trud, postaje česta priča u ovo doba godine, a obećavajući urod odlazi u vjetar.

Osobito našim područjem haraju divlje svinje koje ne prezaju od uništavanja cijelih polja, a kako kažu mještani, svake godine sve su bliže i sve ih je više. Svjesni su toga i lovci u Karlovačkoj županiji, a prvi čovjek Lovačkog saveza Vinko Pavlić sve to i potvrđuje. Dodaje i da je ove godine povećan broj lovaca u županiji, više od 2840 ih je, pa bi i na terenu trebalo biti više lovačke akcije.

– Ne samo u našim krajevima, već u cijeloj Hrvatskoj i Europi traje taj problem, osobito s divljim svinjama. Još je pojačan i odstrel divljih svinja prema naredbi ministarstava zbog spriječavanja afričke kuge tijekom cijele godine i svim sredstvima, kaže Pavlić.

Sve to da bi se populacija divljih svinja smanjila, no ne ide to lako. A što ih je više, veće su i štete koje čine.

Električni pastiri najviše se dijele

-Procedura je jasna, lovci su dužni u skladu sa zakonom svim poljoprivrednim proizvođačima osigurati sredstva kemijske i tehničke prirode, a vlasnici zemljišta dužni su ih primijeniti, kaže Pavlić.

Zadnjih godina najviše se dijele električni pastiri oko kojih onda treba voditi brigu, od pravilnog postavljanja i napona do pokošenosti, a dijele se i tzv. repelenti koji tjeraju divljač, te zaštitne trake i žice. Upravo ta sredstva dijele se unutar 300 metara od naselja gdje se ne smije primjenjivati oružje.  Tamo gdje se može lovci organiziraju hajke, protjerivanja kako bi otjerali divljač da ne čini štetu.

Lani 5,5 tisuća slučajeva isplata štete zbog naleta divljači

Kad se već šteta i učini, kaže Pavlić, veći dio tih problema rješava se sporazumno u dogovoru s vlasnikom zemljišta. Svinje obično kukuruz pojedu kad se posadi, dok one jesenske štete su nešto manje, no u svakom slučaju lovci pokušavaju namiriti štetu.

Uz štete koje divlje životinje rade poljoprivredi, učestale su i štete na vozilima odnosno u prometu.

Za svaki nalet divljači na automobil obavezno sada mora izlaziti van predstavnik lovačkog društva ili lovozakupnika, potpisati policijski zapisnik, a vlasnik vozila dobiva broj službenog procjenitelja Lovačkog saveza i dalje slijedi ili nagodba ili servis vozila.

Prethodnih godina brojke naleta divljači na vozila penjale su se i do 5 tisuća godišnje, a lani je jedna osiguravateljska kuća imala oko 5,5 tisuća slučajeva isplata šteta što znači da broj raste. Samo u prvih osam dana lipnja zabilježeno je 18 naleta divljači na vozila.