U samo 48 sati, šimširov moljac pojeo im je odnosno uništio cijeli grm. Ovaj novi štetnik uništava odnosno napada šimišir, naravno da je uvozni.
Šimširov moljac je porijeklom iz Azije (Kina, Korea i Japan), a u Europi je prvi puta registriran u Njemačkoj 2006. godine. Vjerojatno je unesen sadnicama šimšira iz Kine. Štetnik se vrlo brzo proširio po velikom dijelu Europe: u Austriji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Belgiji, Mađarskoj i Sloveniji. U Hrvatskoj je štetnik prvi puta registriran 2012. godine u Istri. Leptir odlaže jaja s donje strane šimširovog lista, mlade gusjenice su zeleno-žute boje s crnom glavom, kako rastu na zelenom tijelu se pojavljuju smeđe pruge, a glava ostaje crna. Odrasle gusjenice su zelene i imaju karakteristične debele crne i tanke bijele pruge po sebi s crnim točkama na leđnoj strani i dugačke su do 4 cm.
Gusjenice počinju sa žderanjem već u ožujku što traje sve do listopada (ovisno o vremenskim prilikama). Štetnik prezimljava u stadiju gusjenice zadnje generacije koja je zaštićena u kokonu između listova šišmšira koja nastavlja svoj razvoj u proljeće. Jedna gusjenica tijekom svog razvoja može pojesti do 45 listova, a na grmovima ih može biti i nekoliko stotina, što govori o njihovoj masovnosti i štetnosti.
Štetnik se može suzbiti mehaničkim (ekološki najprihvatljiviji način) i kemijskim metodama. Mehanički se mogu uklanjati zapreci u kojima gusjenica prezimljava preko zime (savjetuje se njihovo sakupljanje i spaljivanje kako bi se spriječio razvoj nove generacije u proljeće i time smanjile štete). Ukoliko se na šimširu zamijeti napad i biljka se orezuje, taj biljni materijal treba se spaliti, a ne kompostirati kako bi se spriječilo daljnje širenje. Tijekom proljeća i ljeta, kada se zamijete gusjenice, grmovi (posebno manji) se mogu dobro protresti i gusjenice će pasti na zemlju gdje se onda mogu mehanički uništiti. Posebno dobro treba pregledati unutrašnjost biljke gdje su gusjenice dobro zaštićene. Gusjenice i kukuljice se mogu ručno sakupljati, a kao učinkovita metoda pokazalo se „pranje“ grmova visokotlačnim čistačima („miniwasch, Kärcher“). Kemijski se može suzbijati insekticidima (najprihvatljiviji su oni neškodljivi za pčele), ali dok su gusjenice što mlađe i nisu zaštićene u zapretku jer tada insekticid vrlo slabo dopire do njih. Savjetuje se i prekrivanje biljaka folijom dan-dva nakon prskanja kako bi se uništio što veći broj gusjenica.