– Najveći potrošači energije su upravo višestambene zgrade građene između 1960. i 1990. Građevinski standardi u to vrijeme nisu predviđali toplinske izolacije i ostale mjere koje bi zgradu činile energetski učinkovitom, pojašnjeno je predstavnicima, njih više od 240 koliko se odazvalo pozivu na skup.
Iako se u Hrvatskoj mogu povlačiti bespovratna sredstva za energetske obnove zgrada, mali broj je to u mogućnosti ostvariti. Naime, zgrade prije svega moraju imati uredne imovinsko pravne odnose, što nije slučaj.
– Da bi se ostvarilo sufinanciranje zgrade moraju imati uredne vlasničke izvadke, projektnu dokumentaciju i moraju zadovoljiti kriterij uštede koja će biti ostvarena provedbom investicije. Činjenica je da brojni suvlasnici, u Karlovcu 15%, još uvijek nisu uredili svoja vlasništva. I RH, koja ima udio u stambenom fondu, do kraja nije riješila vlasničke odnose, rečeno je na ovom skupu kojem su uz direktora Inkasatora Nikolu Rogoza prisustvovali i direktor tvrtke Monel Dražen Pomper, tajnik Udruge Upravitelj Rade Ignjatović, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije pri FZOEU Mario Klobučar i Dražen Brkić predstavnik zgrade.
Naglašeno je kako najvažniji problem nije ni to što za ove projekte treba imati unaprijed osigurana sredstva, već nedostatak inicijative samih suvlasnika.
– Novaca će biti. Bitna je inicijativa predstavnika i dobro pripremljeni projekti. Fond planira u 2015. neke javne pozive i jedan natječaj objaviti već u siječnju. Javni poziv otvoren je do kraja godine, odnosno dok se ne podijele sredstva koja su planirana za mjeru za koju je javni poziv objavljen. Zbog toga je važno da planirate investicije za sljedeću godinu i počnete pripremati dokumentaciju, rekao je Klobučar iz Fonda.
A direktor tvrtke Monel Dražen Pompel naglasio je pak, kako je Hrvatska jedina zemlja Europske unije u kojoj država sufinancira energetsku obnovu.
– Na nedavnoj radionici u Nizozemskoj, a bio sam u Češkoj i Poljskoj nakon toga govorilo se upravo u energetskoj učinkovitosti. Naime, u ni jednoj zemlji EU ne postoji ovakav način sufinanciranja energetske obnove. Koristite ove mjere dok postoje, rekao je.
Bilo je riječi i o suglasnostima. Iako sada ona više ne treba biti stopostona, Rogoz pojašnjava:
– Novim Zakonom predviđeno je smanjenje postotka potpisa suvlasnika u površinskim omjerima. Međutim, novi Zakon kaže da treba i većinski potpis suvlasnika po broju jedinica. Primjer: Zgrada ima 20 stanova. Od toga po površini 8 velikih ( koji su dovoljni za potrebnih 51% potpisa u površinskom omjeru ) i 12 manjih. Sukladno novom Zakonu u navedenom slučaju za donošenje odluke suvlasnika o investicije potrebni su potpisi suvlasnika 8 velikih stanova (zadovoljavamo uvjet površinskog omjera ) i još potpisi suvlasnika 3 manja stanova kako bi zadovoljili uvjet većine u broju jedinica, istaknuo je Rogoz.
A da obnova zgrada zahtjeva velika financijska ulaganja, ali donosi uštede koje isplaćuju investiciju posvjedočio je predstavnik stanara Brkić. On je primjerom zgrade koja je obnovljena bez sufinanciranja Fonda pokazao predstavnicima uštede koje su ostvarene u protekle dvije godine. Time je dokazao da se investiranje u energetsku obnovu dugoročno isplati.
Energetskom obnovom zgrada smanjuju se troškovi stanovanja, stvara se dugoročna ušteda i povećava vrijednost nekretnine, konačni je zaključak rasprave, a sada je na predstavnicima stanara da to objasne svojim susjedima.