Pamučna poput Feniksa
Kada je nedavno pokrenuta likvidacija ‘Pamučne industrije’, činilo se da je to za ovaj nekadašnji ponos Duge Rese i okolice zadnji čavao u lijes i da ovaj stoljetni brand definitivno odlazi u ropotarnicu povijesti. Međutim, čini se da za ‘Pamučnu’ ima nade, štoviše, da je novi početak više nego izvjestan!
Radio Mrežnica saznaje da su planovi o oživljavanju proizvodnje na obalama Mrežnice korak do realizacije. Mnogima u Dugoj Resi nije promakla jučerašnja kolona uglavnom crnih automobila visoke klase, koji su se gotovo cijelo prijepodne zadržavali u krugu Pamučne, da bi potom delegacija u pratnji vlasnika varaždinske tvrtke, koja je manje više uspješno nastavila proizvodnju, te tvrtki Aquestil i Ljevaonice, otišla na kasni ručak u Motel Roganac.
Radi se o delegaciji koju je predvodio austrijski manager i poduzetnik Herbert Jerusalem, a koja je u Dugu Resu došla na licu mjesta uvjeriti se u mogućnost realizacije projekta, na kojemu managment njegove tvrtke ‘Jerusalem silk’ već mjesecima radi. Doznajemo da je Herbert praunuk nekadašnjeg osnivača ovdašnje tvornice Josefa Jeruzalema, koji je, zajedno s bečkim trgovcima i industrijalcima Anningerom i Mendelom, davne 1884. udario temelje ‘Fabrike’. Saznali smo da je Herbert na ideju o ulaganju u nekadašnji ponos njegove obitelji došao slučajno, dok je za jednog obiteljskog okupljanja listao stare albume i naišao na brojne fotografije tvornice na obali Mrežnice, pa se raspitao o čemu se radi. On se bavi proizvodnjom i veleprodajom svile i tekstila, ima brojne pogone u Kini, Južnoj Americi i Europi, pa bi se ovaj poslovni iskorak dobro uklopio u trend širenja poslovanja, kao i vraćanje nekretnina i proizvodnje koju je pokrenuo njegov daleki predak.
Po šturim informacijama, koje nam je prenio jedan od sudionika radnog ručka, scenarij oživljavanja ‘Pamučne’ odvijao bi se na sljedeći način: sadašnji vlasnici nekretnina voljni su prodati ih novom ivestitoru jer je ponuđena cijena sasvim zadovoljavajuća. Varaždinci već ionako iznalaze načina kako da se što elegantnije izvuku i posvete matičnom pogonu, dok su vlasnici Aquestila i Ljevaonice također voljni otići jer svoje pogone kane preseliti u buduću poslovnu zonu u Gornjem Mrzlom Polju. Navodno bi se revitalizirale i sada zapuštene tračnice koje vode u ‘Fabriku’ jer se to u projekcijama troškova pokazalo kao najisplativiji način prijevoza sirovina. Investitor je već kontaktirao dugorešku Srednju školu oko ponovne uspostave programa obrazovanja za zanimanja koja će opet biti potrebna: tkalac, prelac, dizajneri i drugo, a potvrdan odgovor o sličnim smjerovima došao je i s karlovačkog Veleučilišta.
Da Austrijanac misli ozbiljno, dokaz je i upit odaslan prema Vladi, u kojem traži očitovanje o namjerama sa stambenim naseljima Kasar i Inzl, čiji vlasnik je država, a Jerusalem kani obnoviti te zgrade, kako bi ta poslovno stambena cjelina opet zablistala u punom sjaju. Uostalom, prvi signal i poticaj za ovu poslovnu aktivnost dobio je upravo od premijera Oreškovića, s čijom je nekadašnjom tvrtkom poslovno surađivao. Sadašnji premijer je preko jednog svog dugogodišnjeg prijatelja iz Kanade, a koji je podrijetlom iz Duge Rese, saznao sve o ‘Fabriki’, koja je prehranjivala tisuće obitelji, između ostalih i njegovog prijatelja. Na marginama sastanka u Beču, Orešković je ponudio Jerusalemu svu logističku pomoć u investiranje, a kako je tekstilna branša u pitanju, Pamučna se činila kao logičan izbor. Rečeno – učinjeno!
Na naše inzistiranje da nam ‘oda tajnu’ oko početka realizacije cijelog projekta, naš izvor nevoljko je ‘u povjerenju’ šapnuo da bi prvi strojevi u ‘Fabriku’ trebali ući već u srpnju, ali poznavajući našu tromu birokraciju, najvjerojatnije je da će se to dogoditi krajem ljeta. Austrujanac, naime, misli ostaviti u ovom obliku samo poslovnu zgradu i dio pogona, koje bi uredio kao svojevrsni muzej s autentičnim strojevima i opremom iz 19. stoljeća, dok bi na ostalom prostoru nikla tipska tvornica, poput onih koje rade u Pekingu, Beču, Buenos Airesu… Po njegovim saznanjima, u svakoj od njih radi najmanje 800 radnika, što je svakako dobra vijest za sve bivše ‘pamučare’, koji bi se još mogli aktivirati, kao i za vojsku nezaposlenih, koji bi, uz minimalne prekvalifikacije, mogli do toliko željenog posla.
Odluci da obnovi proizvodnje u staroj obiteljskoj tvornici pridonijela je i vijest da je Duga Resa grad koji će imati ultra brzu internetsku vezu, što je čimbenik bez kojeg tako veliki proizvodni sustavi, gdje je brzina informacija od presudnog značaja, ne mogu funkcionirati.
Više informacija o revitalizaciji i oživljavanju Pamučne industrije imat ćemo idući tjedan, za kada je najavljen posjet kompletnog managmenta Jerusalemove tvrtke gradu na Mrežnici.