Naime, već se dvije godine u toj školi radi na pripremi zbirke za uvrštavanje u kulturnu baštinu.
"Zbirka obuhvaća nastavne slike, nastavne table, modele, prirodnine kao što su kosturi, dermatološki preparati, mokri preparati… koji su se koristili od druge polovice 19. stoljeća pa sve do početka ovog stoljeća. Oni više neće imati orimjenu u nastavi s obzirom da su iznimno stari i vrijedni već će biti smješteni u taj izložbeni prostor gdje će ih ljudi moći vidjeti", pojašnjava profesor biologije i kemije Antun Milinković.
Izložbeni prostor trebao bi se nalaziti unutar same Gimnazije.
"Voljeli bi napraviti jedan muzej u kojemu bi bilo prezentirano ne samo područje biologije i prirodoslovlje već cjelokupna školska baština- od kemije, fizike, geografije, čak i povijesti jer imamo dosta pomagala iz tog razdoblja. Uglavnom dominira biološka zbirka jer je jedna od najbogatijih u Hrvatskoj", naglašava profesor Milinković.
Tako je karlovačka Gimnazija osim po svojim izuzetnim učenicima, jedinstvena i po onome što čuva u svojim prostorima.
"Jedinstvena smo škola jer eksponati proizlaze iz tri institucije – Kadetske škole u Karlovcu koja je bila jedina vojna škola na području Hrvatske, zatim Realke koju je pohađao Nikola Tesla i Kraljevska gimnazija", kaže dalje prof. Milinković.
Upravo u vrijeme kada je školu pohađao Nikola Tesla nabavljeno je najviše nastavnih pomagala.
"Iz njegovog razdoblja imamo jako veliki broj eksponata zato što ih je u razdoblju kada je on pohađao školu, kupljen velik broj. Zbirka je 1875. brojala više od pet tisuća eksponata", dodao je prof. Milinković.
Među najznačajnijim zbirkama su ona kamenih koralja iz Indijskog i Tihog oceana, iz područja Bahama…herbarski primjerci alga iz 1856. iz područja Splita i Kvarnera te malo s područja Karpata. Od životinja čudnovati kljunaš, afričku dvodihalicu… što su vrlo rijetki eksponati.
Gimnazija je sve te eksponate morala imati jer u vrijeme kada je Hrvatska bila pod Austrijom, školu se bez toga nije moglo otvoriti.
"To je oprema koja se morala kupiti. Škola se nije mogla osnovati tj. svrstati u aktivnu formu ako nije imala određene uvjete. Dakle, morali su biti svi kabineti opremljeni, morao je biti adekvatan kadar, a budući da je ovo bila Austrija,teritorij Vojne krajine, oni su jako mnogo ulagali u prosvjetu. Kupovali su najmodernije slike, atlase, učila i opremali su se iz Praga odakle je najveći dio eksponata", pojašnjava prof. Milinković.
Kada konačno eksponati budu proglašeni kulturnom baštinom uslijedit će njihovo konzerviranje, a tek onda i izlaganje pred javnosti, kaže profesor Milinković.
"Više od 50 posto eksponata je za konzervaciju, ali problem je to što zbirku prije treba fumigirati. Dva dana će se puštati plin i svi ti će preparati biti sterilizirani i neće biti tragova nikakvog života. To do sad nije rađeno", kaže profesor dodajući kako će im za taj postupak sredstva osigurati Grad Karlovac.
"To su izuzetno skupi zahvati, u prosjeku restauracija jedne slike košta od 3 do 4 tisuć kuna. Kad bi sve htjeli restaurirati radilo bi se o milijunskim iznosima, pa ćemo sada raditi po prioritetima, a fumigacija je broj jedan", kaže Milinković.
Kako bilo, karlovačka Gimnazija bit će prva škola u Hrvatskoj koja će imati muzej nastavnih pomagala i učila zaštićenih kao kulturnu baštinu. Sve to uoči proslave 250 godišnjice koja će biti za dvije godine.