Sonja Kožul, voditeljica ORaH-ovog nacionalnog podforuma za gospodarenje otpadom, istaknula je brojne izazove koji nam predstoje, kako bismo ispunili obveze koje je Hrvatska preuzela ulaskom u EU. Kao najveći problem nameće se činjenica da se danas još uvijek gotovo 70% ukupnog otpada odlaže na odlagališta umjesto da se reciklira i na drugi način zbrinjava. Kako će se od 2025. godine na odlagališta smjeti odlagati komunalni otpad u količinama ne većim od 25% ukupne količine komunalnog otpada stvorenog prethodne godine, sve nam je kraće vrijeme u kojem trebamo postići ono što su druge države gradile godinama.
Nažalost, izgubili smo vrijeme od 10 dugih godina u kojima smo trebali uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpadne ambalaže i drugih korisnih sekundarnih sirovina, kako bismo smanjili pritisak na odlagališta, a razvili reciklažnu industriju. Umjesto toga, propustili smo primijeniti najbolju europsku praksu, a i dalje ne vidimo da se stvari u Hrvatskoj razvijaju u poželjnom pravcu, čulo se na tribini koju su uz Kožul vodili i karlovački predsjednik ORaH-a Tomislav Stojković te Matija Stavljenić, voditelj gradskog foruma za gospodarstvo.
Primjerice, samo su rijetki primjeri gradova koji su do sada uveli naplatu odvoza komunalnog otpada svojim građanima po količini, čime ih se nižom cijenom na računima za odvojeno prikupljeni otpad potiče da sve korisne materijale iz otpada odvojeno prikupljaju.
Izgradnja centara za gospodarenje otpadom, kakav se za Karlovačku županiju planira na Babinoj Gori, nije rješenje problema ukoliko se planirani kapaciteti ne stave u kontekst smanjenja količine odlaganja komunalnog otpada u budućnosti, a ne njegovog povećanja.
Stoga, ORaH-ova strategija održivog gospodarenja otpadom polazi od dosljedne primjene europskih načela hijerarhije postupanja otpadom prema kojima treba izbjegavati nastanak otpada u cilju njegova smanjenja. Iza toga slijedi ponovna upotreba u istu svrhu gdje je to moguće, a treća opcija je recikliranje ili obrada materijala kako bi se od njega stvorili novi proizvodi. Tek kad su iscrpljene te mogućnosti, dozvoljeno je spaljivanje otpada uz proizvodnju energije i kao zadnja opcija ostaje odlaganje, ali prethodno obrađenog, inertnog otpada, kako bi se spriječilo curenje otpadnih tekućina koje zagađuju tlo i stvaranje metana, koji je jedan od stakleničkih plinova i pridonosi problemu globalnog zagrijavanja.
Ono čemu ORaH teži u svojoj strategiji je približavanje konceptu cirkularne ekonomije postizanjem koncepta „end of waste”, što u idealnom smislu znači da se svi odbačeni predmeti i materijali mogu upotrijebiti u drugu svrhu te da ništa ne postaje otpad.
Usvajanjem ovih načela potiču se inovacije u načinima prikupljanja i obrađivanja, tj. reciklaže otpadnih materijala, čime se razvija nova gospodarska grana, a to znači otvaranje novih radnih mjesta,poručuju iz ORaH-a.