U deset godina, kaže, ‘nestalo’ je oko 30 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta.
"Popis poljoprivrede je bio 2003. i ti popisivači su išli od kuće do kuće i popisivali između ostalog i poljoprivredno zemljište. Tada je prijavljeno 50 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta koje se obrađuje. Danas imamo suvremenije metode, imamo Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, satelitsko snimanje, ARKOD u kojem se vidi točno s koliko se poljoprivredne površine raspolaže. Danas je u ARKOD prijavljeno svega 22 tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta", kaže Magdić.
Problem rascjepkanog i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta sada je sve veći pogotovo zato što se radi o uglavnom privatnim parcelama.
"Ni jedna vlast u Hrvatskoj od 90. godina nije krenula rješavati to pitanje. Ono se može riješiti bez obzira što je većina tih zapuštenih poljoprivrednih površina privatna. Kao zapušteno može se pretvoriti u šumu, može se koristiti za sadnju božićnih drvca i slično", predlaže Magdić.
Međutim se odmah i ograđuje naglasivši kako Županija niti bilo tko drugi nema ingerencije nad privatnom imovinom. Tko bi onda trebao predložiti što i kako s napuštenim poljoprivrednim površinama, ostaje nejasno.