Naime, odvjetništvo Korenića drži odgovornim zato što nije bilo zapreka i oznaka da je nerazvrstana cesta, koja vodi od naselja Otok na Dobri do Trošmarije, potopljena.
Smatraju kako je nerazvrstana cesta u nadležnosti lokalne samouprave te da je on kao načelnik Općine Bosiljevo bio dužan naložiti označavanje i zaštitu ceste koja ulazi u akumulacijsko jezero.
Kako toga nije bilo, 10. listopada 2010. osobno vozilo u kojem su bile tri osobe, sletjelo je u jezero i potonulo, a dvije su osobe preminule.
"Okrivljeniku se stavlja na teret da je od 14. lipnja 2010. do 10. listopada 2010. u Bosiljevu, kao odgovorna osoba u navedenoj općini; iako je Zakonom o cestama propisano da se nerazvrstane ceste nalaze u vlasništvu jedinica lokalne samouprave koje su dužne upravljati njima te ih održavati; te unatoč tome što mu je bilo poznato da je nerazvrstana cesta koja vodi od naselja Otok na Dobri do naselja Trošmarija punjenjem akumulacijskog jezera potopljena te više nije u uporabi, lakomisleno smatrajući da štetne posljedice neće nastupiti, propustio naložiti da se na odgovarajući način označi i zaštiti mjesto na kojem navedena cesta ulazi u akumulacijsko jezero". Uslijed navedenog je 10. listopada 2010. u mjestu Otok na Dobri, osobno vozilo kojim je upravljala D. J., a s obzirom da joj nisu bile poznate ove okolnosti niti je bilo čime upozorena na opasnost, sletjelo u vodu i potonulo. U navedenom vozilu je bilo i troje putnika R. J., R. J. i S. J., od kojih su R. J. i S. J. smrtni stradali uslijed utapanja", stoji u priopćenju ODO-a.
Bivši načelnik Bosiljeva Josip Korenić, nakon četiri i pol godine od ove tragedije, kaže kako niti sebe niti općinu ne smatra odgovornima. Podizanje optužnice u kojoj je on jedinooptuženi, iako je ranije bio svjedok pa onda i trećeoptuženi, komentirao je rekavši kako se "očito štiti ljude u HEP-u i oko njega".
"Nismo krivi. Ovo je strašna tragedija o kojoj skoro pet godina neprestano razmišljam, ali ni u jednoj verziji nisam našao koja bi bila moja odgovornost ili odgovornost općine. Cijelo vrijeme je to gradilište bilo HEP-ovo i tamo su postojala brojna povjerenstva – za tehnički pregled i za punjenje same akumulacije. Niti jednog tog povjerenstva nisam ja niti itko od Općine bio član jer nitko nije ni smatrao Općinu i načelnika nekim važnim za išta pitati ili tražiti nekakvo odobrenje. A sad odjednom trebao bih ja biti kriv za to", kaže Korenić i pita gdje su ta silna povjerenstva bila.
Dodaje kako je cijelu priču na kraju vodilo i Ministarstvo graditeljstva oko dozvola i nadzora. Korenić misli da je netko tamo trebao pregledati može li se ili ne puniti akumulacijskoj jezero, pa ako nešto nije označeno upozoriti Općinu da to napravi. Međutim, takvog scenarija nije bilo – Korenić tvrdi da se Općinu ništa nije pitalo.
"Mislim da se s ovim pokušava zaštiti HEP i ljude u njemu te sve povezane s njim i da se odgovornost pokuša ‘uvaliti’ meni i Općini Bosiljevo jer "oni su na selu, ‘seljačići’ i nisu nikome važni". Ali, ja ni dan danas ni po kojoj osnovi ne smatram da smo odgovorni", ističe bivši načelnik.
U prilog svojim tvrdnjama da Općina nije bila ta koja je trebala označavati ceste na HEP-ovom gradilištu navodi i slučajeve kada se na području Bosiljeva gradila autocesta ili plinovod.
"Uzimali su mnoge lokalne ceste za projekte od državnog interesa, ali nikada nisu tražili da ih mi označavamo", navodi Korenić.
Cesta koja je potopljena i koja je u jezero odvela nesretnu obitelj, uzeta je Općini Bosiljevo bez da ih je netko izvjestio u kojoj dužini će biti pod vodom, tvrdi dalje Korenić čvrsto uvjeren da je on kao i Općina, u cijeloj ovoj priči ‘žrtveno janje’.