U Karlovcu od jeseni sade 180 stabala za više zelenila i protiv klimatskih promjena

U Karlovcu će biti posađeno više od 180 stabala, a sve kao dio zelene politike, ali i kako kažu u gradskoj upravi, zbog klimatskih promjena.

Na šest odabranih lokacija u gradu bit će posađeno 136 stabala.

U Ulici Kralja Tomislava posadit će se 17 javora i 1 lipa; na lokaciji Crna promenada – Ruski put 19 lipa, 16 javora, 4 johe i 3 hrasta; u Riječkoj ulici 10 breza i 16 crnih borova; u Ulici Donja Švarča 9 javora i 6 crnih borova, u Ulici Miroslava Krleže 14 javora; na zelenoj površini između Ulica Miroslava Krleže i Ljudevita Šestića 21 javor. U Vrbanićevom perivoju će biti posađeno 45 stabala (graba, oraha, hrasta, divlje jabuke) kao i nisko zelenilo (200 sadnica grmlja i 2000 sadnica živice).

Pored svakog posađenog stabla će se ugraditi perforirane cijevi koje omogućuju dubinsko zalijevanje te postaviti sustav za površinsko natapanje stabala.
Sadnja stabala će započeti ove jeseni, ovisno o vremenskim prilikama, te je planirano da budu posađena do kraja godine.

Sadnjom stabala i grmolikih biljaka doprinosi se oplemenjivanju zelenih površina koje osiguravaju sklonište, zaštitu od sunca i toplinskih valova te zasjenjuju šetnice u parku.

Na taj se način doprinosi i smanjenju temperature zraka te smanjenju emisija stakleničkog plina CO2. Grad Karlovac će sadnjom stabala doprinijeti ukupnom nacionalnom cilju sadnje 10 milijuna stabala, odnosno europskom cilju sadnje 3 milijarde stabala do 2030. godine.
Od jeseni će započeti niz edukacija i informiranja javnosti o utjecaju klimatskih promjena pod nazivom Budi klimatski heroj!

Edukacija će se provoditi u dva dijela. Prvi dio rezerviran je za radionicu o učincima klimatskih promjena za djecu osnovnoškolskog uzrasta dok je drugi dio rezerviran za projektante i tehničko osoblje. Djeca će kroz prezentacije, multimedijske materijale i rad u grupama imati priliku učiti o klimatskim promjenama, njihovom utjecaju na ljude, prirodu i životinjski svijet te kako svaki pojedinac može doprinijeti ublažavanju istih. Drugi dio edukacije upoznat će projektante sa smjernicama za pripremu infrastrukture na klimatske promjene te načelima DNSH (eng. „Do no significant harm„), tj. „ne nanosi bitnu štetu“, okolišnim ciljevima i njihovom primjenom u projektiranju.
Potpora u provedbi projekta je Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).