Što su bebe i mališani brbljaviji, to bolje, a mobitele maknuti od njih. Logopedi danas imaju pune ruke posla

Poražavajući podaci da sve više mališana u Hrvatskoj ne posjeduje dovoljne jezične vještine odnosno da nedovoljno komuniciraju da bi se upisali u prvi razred, otkriva i sve veću potrebu za logopedskim tretmanima mališana. A logopeda u Hrvatskoj kronično nedostaje.

Duga Resa dobila je prvi logopedski kutak u kojem će svi mališani dobiti odgovarajući logopedski tretman, a sve zahvaljujući viziji Linde Karem, logopetkinje koja je punih 6 godina “brusila” struku u karlovačkom SUVAG-u. Sada je odlučila ostvariti san i otvoriti vlastiti obrt, pa doslovno od jutra do mraka biti na usluzi svima koji trebaju logopedske vježbe.

Svako kašnjenje u jezičnom govoru je upozorenje

Svako kašnjenje u jezično govornom razvoju, poremećaji tečnosti, jezični poremećaji i oni izgovora, to je tek dio onog s čim se logoped bavi. Liste čekanja na logopeda su velike, roditelji stalno traže načine kako doći do logopeda, a njih nedostaje. Upravo tu Karem vidi onu nišu u kojoj bi svoje znanje i radišnost mogla uklopiti.

Uz to, uz dozu lokal-patriotizma važno joj je da u Dugoj Resi postoji logoped jer su i ovdje potrebe velike.

Kad se zna da se prvi pregled na logopeda čeka nekoliko mjeseci, a onda do uključivanja u terapije prođe i više od godinu dana, situacija je alarmantna.

Karem je jasna: Ukoliko se djeca na vrijeme uključe u logopedsku terapiju, ona može biti plodonosna.

-Često se ipak dogodi da se teškoće ne prepoznaju na vrijeme pa se kasno krene i problem se teško riješi ili niti ne riješi, dodaje.

Logopedski kutak u Dugoj Resi nalazi se u Maloj vili

Stoga je savjet svim roditeljima: – Pratite jezični razvoj djeteta od rođenja, to znači i komunikacija bebe, vježbe imitacije, zvukovi iz prirode ili zvukovi koje proizvodi roditelj kad se igra s djetetom, objašnjava Karem. Oko prve godine života javlja se i prva riječ sa značenjem, a s godinu i pol dijete bi trebalo imati deset do pedeset riječi sa značenjem. S dvije godine dijete slaže te riječi koje zna reći u dvočlane iskaze, a onda se širi vokabular. S tri godine može komunicirati s užom i širom okolinom.

No, Karem kaže da se roditelji logopedu javljaju oko druge ili treće godine kad shvate da njihovo dijete ne razgovara kao druga djeca.

Instagram savjete ostaviti malo po strani

Često roditelji niti ne znaju što dijete treba u kojoj dobi “govoriti” zato treba dijete pratiti. U tome je najbolja roditeljska intuicija, no često je ona danas “zamagljena” raznih instagram i ostalim “savjetima” koje neiskusne majke prate vjerujući slijepo u sve što se objavljuje na društvenim mrežama.

Logopetkinja Karem konkretno poručuje:

– Intuicija je najbolja. Čim se posumnja, najmanje što se može učiniti jest posjetiti logopeda i provjeriti stanje jezičnog razvoja djeteta. Nikad nije prerano doći logopedu.

Čim brbljavije i živahnije dijete, to bolje

Čim beba odnosno dijete više brbljaju, čim su više razgovorljivi, odgovaraju na pitanja, prate geste i prate zvukove oko sebe i zvukove iz prirode, to je bolje.

A geste koje dijete u normalnom razvoju treba koristiti su one kad pokazuje, maše, potom dizanja rukice u stilu “Daj 5”. Tome prethodi kontakt s očima, odnosno da dijete gleda oči.

-Ne komunicira se s okolinom samo s govorom, već i gestom, pogledom. Internet je pun korisnih informacija, ali i često pun nedovoljno pouzdanih informacija. Zato postoje stručnjaci koji daju odgovore nakon pregleda djeteta. Ima prezabrinutih roditelja koji logopedu dolaze i bez potrebe, no uvijek takvima kažem: Bravo na odgovornosti. Ima i onih koji slabe jezične vještine svoje djece pravdaju njihovim sramom ili povučenošću, a zato je najbolje posjetiti stručnjaka koji će reći što je u pitanju.

Predvještine za školu treba znati prije škole

Podatak da sve više djece dobiva odgodu upisa u prve razrede zbog jezičnih teškoća, potvrđuje i Karem.

Logopedski tretmani trebali bi biti dvaput ili triput tjedno

-To je zaista trend odgoda svake godine sve veći. Svjedoci smo vremena u kojima su djeca previše izložena ekranima. Daju im se mobiteli i to već malim bebama da ih se smiri ili zato jer su roditelji umorni, žele malo mira ili previše rade. A ti ekrani imaju utjecaj na razvoj vještina koje su temelj za razvoj jezičnih.

Djeca imaju sve siromašnije rječnike, sve se lošije izražavaju, sve lošije razumiju rečenice, osobito one malo zahtjevnije. Dakle, od početka krene u lošem smjeru. Važno je da dijete prije škole nauči prvi i zadnji glas u nekoj riječi. To je danas često problem, a roditelji toga postanu svjesni kasno. Predvještine za usvajanje čitanja i pisanja se usvajaju prije škole, a ne u travnju u godini kad se treba krenuti u školu.

Roditelji bi trebali više vremena kvalitetno provoditi s djecom

Često roditelji kažu da će se to naučiti do škole, no djeca su u tom trenutku to već trebala znati. To znači intenzivnu godinu rada s djetetom.

Djecu danas muče i artikulacijske teškoće odnosno pogrešan izgovor jednog ili više glasova. Za školu je važno da dijete govori razumljivo, a sve kako bi djeca mogla naučiti povezivati slovo s glasom, odnosno, primjerice, ne brkati S sa Š jer to nisu dva ista glasa odnosno slova.

Kako upozorava Karem, svako kvalitetno provedeno vrijeme s djetetom, daje rezultate. Stoga poziva roditelje da to i čine. To znači igra s djetetom od malih nogu jer kroz igru djeca uče.

-Danas roditelji nedovoljno vremena na kvalitetan način provode s djecom, u igri. Igra je najbolji način kako djeca uče o svijetu oko sebe i to se ne treba umanjivati.

U vremenima danas najmanje ima kvalitetne igre i komunikacije s roditeljima, pa često djeca uče kroz ekrane i to nije dobro. Manjak je tog vremena u kojem djeca uče s roditeljima, kaže Karem i apelira na roditelje: -Bavite se čim više svojom djecom. A dođe li i do poremećaja, reagirajte na vrijeme jer vježbom s logopedom, a onda i kod kuće, puno se toga može ispraviti.