Aglomeracija iznjedrila vrijedna arheološka nalazišta u Zvijezdi: Desetljećima se hodalo po ostacima drvene ceste koja datira još iz 18. stoljeća

Radovi aglomeracije iznjedrili brojna važna arheološka nalazišta u Zvijezdi koja govore o životu Karlovca početkom 18. stoljeća.

Prošlo je 9 mjeseci od otkrića ceste ispod Samostanske ulice u karlovačkoj Zvijezdi kao jednog od najvrjednijih pronalazaka kojeg su iznjedrili radovi aglomeracije. Do danas su obavljena brojna istraživanja koja su pokazala kako se radi o drvenoj cesti, točnije 57 drvenih trupaca hrastovine dužine oko 3 i pol metra i promjera 20-ak centimetara.

Tu cestu na okupu je držalo, kako govori Matea Galetić, kustosica karlovačkog Gradskog muzeja, rubni kamen, a ono što je zanimljivo je da je ovo druga takva cesta pronađena u Hrvatskoj, nakon one u Krapini.

Ovakva konstrukcija karakteristična je za močvarna područja pa ne čudi da je pronađena upravo u gradu žabara, a kako su studije pokazale, nadopunjuje Galetić, ova drvena cesta mogla bi datirati još iz davne 1716. godine govore analize rađene u Ljubljani, u Debrecinu u Mađarskoj, u suradnji sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu.

Od ostalih važnijih nalazišta, Galetić je istaknula drveni kanala u Haulikovoj ulici koji se nastavlja u Šimunićevoj, dok je isti takav kanal pronađen u Radićevoj. To samo potvrđuje kako je Karlovac u ranim godinama doista imao drvenu kanalizaciju koja je potom dorađivana kanalima od opeke.

Iako je donijela brojne probleme, posebice u Zvijezdi, u ovom slučaju aglomeracija je razotkrila važna nalazišta u 9 od ukupno 24 ulica u Zvijezdi, a kako kažu iz Muzeja, s obzirom da radovi još traju, nadaju se i dalje drugim vrijednim nalazištima.

Nadalje, u Križanićevoj ulici je istraživan kanalizacijski ispust, dok je u jednom od njih pronađena kožna cipela koja se sada pokušava i restaurirati, dok su pronađene i dvije zlatne iglice.

Prva prava arheološka istraživanja u Zvijezdi počela su tek nedavne 2004. godine i to bez nekog većeg i detaljnijeg plana. Ovim otkrićima, i onima koja tek slijede, dobiva se šira slika o karlovačkoj povijesti i životu ljudi prije nas na ovim prostorima, što je od velike važnosti za razumijevanje samoga grada, a postati će i dio bogate i vrijedne muzejske građe s čijom će se pričom moći upoznati i brojni posjetitelji.

L. Grčić