Lani su svakog dana na bolovanju u Karlovačkoj županiji bile 1543 osobe

Na području Karlovačke županije lani je bilo gotovo 42 tisuće bolovanja, točnije njih 41.849.
Ukupno su zaposlene osobe po tom izračunu lani bile odusutne 481. 354 dana, što zbog bolesti, pratnje ili njege člana obitelji.

Dnevno je nesposobnih za rad po tom pitanju u Karlovačkoj županiji bilo 1543 radnika.

Kako objašnjava Ivana Horvat, voditeljica područne službe Karlovac Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, brojka bolovanja lani u usporedbi s onom iz 2022. godine je manja.

-Vjerujemo da dio zasluga leži u učestalim kontrolama opravdanosti korištenja, ali i trajanja bolovanja, kao i odgovornog ponašanja liječnika i osiguranih osoba Zavoda, kaže Horvat.

U prošloj godini najduže kontrolirano bolovanje je do dana kontrole trajalo 3 godine, a teško je reći, nastavlja Horvat, koji su djelatnici više privremeno radno nesposobni – oni u privatnom ili oni u javnom sektoru.

U HZZO-u već su nebrojeno puta apelirali i na radnike i na liječnike da se bolovanja propisuju u terminima koji su potrebni, a ne “do vikenda”.

– Također apeliramo i na poslodavce da se privremena nesposobnost za rad ne može prekidati isključivo sa svrhom korištenja plaćenog godišnjeg odmora na koje radnik ima zakonsko pravo, već samo ukoliko je to medicinski opravdano dakle onda kada je osoba sposobna vratiti se na rad, a nakon pregleda liječnika i po utvrđenom statusu, dodaju.

No, ono što su primjetili u HZZO-u jest i određeni broj slučajeva gdje radnici kojima je Zavod svojim rješenjem priznao ozljedu na radu kao uzrok bolesti češće bivaju duže radno nesposobni radi iznosa naknade plaće, gdje se često potvrdi da ono traje predugo ili je pogrešno vođeno.

Još jedna pojava koja je zamijećena jesu i vlasnici privatnih društava ili obrta koji iako faktički rade, koriste privremenu nesposobnost za rad nakon 43 dana koja pada na teret države i isplaćuje se iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.