Umirovljenici zajedno za ujednačenje obiteljskih politika: Država mora snažnije pritisnuti obveznike uzdržavanja

Potrebne su odlučnije mjere prema obveznicima uzdržavanja. U drugim europskim državama, roditelji koji ne plaćaju alimentaciju suočeni su s raznim sankcijama. U Njemačkoj, na primjer, otac koji ne plaća alimentaciju ne može registrirati automobil ili dobiti vozačku dozvolu ako nema podmirene obveze, uključujući i kazne za prekršaje. Često se radi o prikrivanju i seljenju prihoda kako bi se izbjeglo plaćanje obveza.

Kazali su tako danas u Karlovcu  predstavnici platforme “Umirovljenici zajedno”, Milivoj Špika i Vesna Horvat.

Platforma “Umirovljenici zajedno” posvetit će se u Europskom parlamentu maksimalnom ujednačavanju obiteljskih politika. Obiteljska politika, kao dio šire socijalne politike, ne smije u Hrvatskoj biti provedena na račun najstarijih građana, diskriminirajući umirovljenike u odnosu na opću populaciju i prosječnog europskog umirovljenika.

U nacrtu prijedloga Zakona o privremenom uzdržavanju, čije se prvo čitanje očekuje uskoro, navodi se da su “obveznici uzdržavanja roditelj koji ne stanuje s djetetom te baka i djed po tom roditelju”, iako se očekivalo da će se alimentacija za bake i djedove ukinuti. Najveća novost je produljenje prava na korištenje sredstava iz alimentacijskog fonda, tj. fonda za privremeno uzdržavanje djeteta, s dosadašnje tri godine na razdoblje do punoljetnosti djeteta. Država će trebati snažnije pritisnuti obveznike uzdržavanja kako bi se sredstva vratila u fond naplatom potraživanja, tvrde.

– Upozoravamo na činjenicu da su po Ustavu RH roditelji dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu, dok djedovi i bake nisu spomenuti. Iako isti članak Ustava navodi da su djeca dužna brinuti se za svoje stare i nemoćne roditelje,ističe ispred pletfrme, dodajući da obiteljski zakon propisuje da su baka i djed dužni uzdržavati maloljetno dijete ako roditelj koji je obvezan to činiti ne ispunjava svoje obveze.

Mala mirovina najveći problem za više od pola milijuna umirovljenika

Da je tome tako, najbolje govore i brojke. Prema statistikama OECD-a, Francuzi mogu računati na mirovinu u visini 74% posljednje plaće, Nijemci 53%, Talijani 82%, a Grci čak 84%. Nizozemci primaju gotovo cijelu plaću kao mirovinu, odnosno 89%, dok hrvatski umirovljenici dobivaju prosječnu mirovinu koja iznosi oko 40% prosječne plaće, što je daleko ispod obećanih 60%.

Prema najnovijim podacima DZS-a, prosječna plaća u Hrvatskoj dosegla je 1340 eura, dok je prosječna mirovina trebala biti 800 eura, no trenutno iznosi tek nešto iznad 550 eura. To se događa jer umirovljenici nemaju svoje zastupnike u Hrvatskom saboru, mjestu gdje se donose odluke. Sve dok umirovljenici ne shvate da se za sebe moraju sami pobrinuti, situacija će ostati nepromijenjena.

– Treba naglasiti da postoji prostor za povećanje prosječne mirovine do 60% prosječne plaće, što potvrđuju svi ekonomski i financijski parametri, posebno punjenje proračuna. Udio mirovina u BDP-u također pokazuje da postoji prostor za povećanje. U Italiji i Grčkoj udio mirovina u BDP-u iznosi više od 15%, u Portugalu 14,5%, u Francuskoj 13,4%, dok je u Hrvatskoj jedva 10%. Prosjek EU-a je 13,5%, što dodatno potvrđuje da postoji prostor za povećanje mirovina, zaključili su.

L. Grčić