ORaH obećao: U Europskom parlamentu fokus rada na zaštiti voda

Voda je nezamjenjiv resurs kojem će vrijednost sve više rasti i stoga ćemo se u idućem sazivu Europskog parlamenta zalagati za veću zaštitu na temeljima europske građanske inicijative o pravu na vodu i uvođenje zabrane komercijalizacije i privatizacije izvora vode i mreža za njenu distribuciju kroz direktive Europske unije.

Kazao je tako danas u Karlovcu predsjednik Zelene alternative ORah, Zorislav Antun Petrović, ujedno predstavljajući njihov program na kojim će temeljiti svoj rad u Europksom parlamentu.

Posebnu pažnju posvetiti će unapređivanju Okvirne direktive o vodama iz 2000. godine, posebice u odredbama koje se odnose na ublažavanje utjecaja poplava i suša, koje će zbog klimatskih promjena biti sve učestalije.

Na taj način, naglašava Petrović, borit će se za bolju zaštitu voda i vodnog okoliša i u Hrvatskoj jer zakonska zaštita u zemlji u kojoj glasačka mašina saborske većine beziznimno izglasava svaki zakon koji vlada predloži bez iznimki, premišljanja i amandmana svakako nije dovoljna. Postoji opravdana bojazan da će se zakon o privatizaciji voda izglasati običnom većinom, što bi trebalo onemogućiti Ustavom.

Također se zalažu za kreiranje baze koja bi pratila sve koncesije za vodu u Hrvatskoj kako bi se olakšao nadzor nad korištenjem i bolje zaštitilo izvore.

Hrvatska dosljednom zaštitom kao primjer drugima

Izuzev očuvanja vode zalagat ćemo se i za očuvanje i obnovu vodnih ekosustava, koji se često uništavaju zbog zahvata na vodotokovima, najčešće zbog gradnje hidrocentrala.

– U Karlovcu se svako malo pojavi nova inicijativa za gradnju nekakve hidroelektrane na Korani, čak se neko vrijeme u javnosti spominjalo i 12 malih hidroelektrana, premda bi samo jedna nepovratno uništila krhki ekosustav ove rijeke. Hidroelektrana Lešće na Dobri je strašan primjer kako se zbog navodno obnovljivih izvora energije uništavaju vodotokovi i vodni ekosustavi. U akumulaciji ove hidroelektrane pojavile su se invazivne vrste koje se odatle dalje šire prema vodama stajaćicama u kršu, a svako ispuštanje vode uzrokuje vodeni val koji uništava korito rijeke i parcele uz rijeku. A projekt je odobren na temelju zastarjele ekološke studije, odnosno nepotpunih podataka iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, daju za primjer.

Čista voda je prepoznata još 2010. godine Rezolucijom Glavne skupštine Ujedinjenih Naroda broj 64/292 kao ljudsko pravo na vodu. Rezolucija poziva države potpisnice i međunarodne organizacije da osiguraju financijska sredstva, podupiruće građevine i infrastrukturu te tehnologiju prijenosa vode kako bi pomogli zemljama, osobito zemljama u razvoju, osigurati sigurnu, čistu, pristupačnu i dostupnu pitku vodu i vodu za održavanje higijene za sve.

Nema nijednog razloga da Hrvatska dosljednom zaštitom svojih voda ne bude primjer svima drugima, zaključili su.

L. Grčić