U Karlovcu se šumama upravlja stručno, no mnogi ih koriste kao odlagališta otpada

Svjetski se dan šuma obilježava još od 1971. godine, a s klimatskim promjenama unazad nekoliko godina uz svijest o važnosti šuma sve je veći interes javnosti za dobrobit šuma.

Već 260 godina čak 49% kopnene površine Republike Hrvatske prekrivaju šume i šumska zemljišta, a da bi javnosti objasnili kako se to postiglo šumari se trude doprijeti do što većeg broja stanovnika i informirati ih o gospodarenju šumama kao obnovljivim nacionalnim resursom. Tako je i ove godine u Karlovcu Svjetski dan šuma obilježen brojnim edukativnim aktivnostima.

Kako teče proces obnove odnosno pomlađivanje šuma, s fokusom na šumi Kozjača, govorilo se na okruglom stolu „Kozjača: jučer -danas – sutra“ .

Građani, predstavnici Županije, Grada, institucija i lokalnih udruga podsjetili su se kako je šuma obnovljiv resurs što znači da se mora obnavljati i to nizom vrlo kompleksnih i pomno planiranih stručnih zahvata.

Razgovor usko specijaliziranih stručnjaka šumarstva dao je cjelovitu sliku o karlovačkom šumarstvu i uvjerio prisutne u visoku razinu pažnje koja se posvećuje sa više aspekata kako bi se postiglo optimalno ostvarenje svih funkcija i potreba šume Kozjača. Događanju su se pridružili brojni zainteresirani šumari i različiti korisnici šumskih prostora te se rasprela živahna rasprava uz komentare, pitanja i različita viđenja o ulogama šume Kozjača.

Osim ove rasprave, karlovački su se šumari potrudili i drugim aktivnostima obilježiti Svjetski dan šuma.

U Dugoj Resi je održana škola u šumi sa vrtićarcima, u Pisarovinskim lugovima je očišćen divlji deponij, na području Petrove gore održane su škole u šumi za učenike 6. razreda i s JU Natura Viva i Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu postavljene plohe za monitoring saproksilnih i ksilofagnih kukaca. U Rekreativnom kutku Gradskog društva crvenog Križa u Slunju održano je predavanje o 260 godina organiziranog šumarstva, u Jastrebarskom zajedno s Hrvatskim šumarskim institutom održano predavanje o održivom šumarstvu za učenike srednje škole.

Stručno, potkrijepljeno znanošću, s proaktivnim sudjelovanjem javnosti, model je kojim se u Karlovcu upravlja šumama, zaključio je Voditelj UŠP Karlovac Marin Svetić.