Reklo bi se, niti majka, a ni otac, već dvije godine ne daju sinove za zidare, a zašto je tome tako, vjerojatno najbolje znaju oni sami. Je li riječ o onome "neće se moje dijete mučiti" ili "ima finijih poslova" ili nešto treće, nije poznato, no ako je nešto u slučaju zidara sigurno onda je to školska stipendija, a onda i zagarantiran posao. No, unatoč svemu, za zidara u karlovačkom MIOŠ-u nitko se ne upisuje već dvije godine.
Dramatičan je i porazan to podatak osobito kada se zna da svaki učenik koji se upiše za zidara od države mjesečno dobiva 750 kuna odnosno 9000 na godinu. Uz to, kako je riječ o zanimanju s kojim se posao može dobiti odmah, učenicima su na raspolaganju stipendije gradova i županija od oko 400 kuna. To ukupno predstavlja 1100 kuna mjesečno koje budući zidar za školovanje dobiva, a koje ostaju neiskorištene.
Snježana Erdeljac, ravnateljica MIOŠ-a gdje već dvije godine nemaju učenika za zidare, ne krije nezadovoljstvo. Kaže da ne zna kako doprijeti do roditelja i osvjestiti ih da posao zidara donosi, ne samo mjesečnu školarinu već i zagarantirano radno mjesto.
Da na tržištu postoji ogroman interes za zidare potvrdio nam je i vlasnik građevinskog obrta SA Bišćan, Alenko Bišćan.
Da ih ima, kaže nam, ovoga trenutka zaposlio bi odmah 20 zidara. Građevinari u Karlovačkoj županiji, a i u Hrvatskoj, povećalom traže zidare, no njih nema.
Isto govori i Marijo Popovački iz tvrtke Izgradnja Popovački. – Sve je puno nezaposlenih, a nemamo koga zaposliti. Potreba za zidarima je velika na tržištu, a nema nikog. I kod nas imamo mogućnosti i potreba zapošljavanja ovog trenutka, no ništa, kaže Popovački
A koliko su u hrvatskom društvu stvari krenule naopako najbolje svjedoči podatak, kojeg nam potvrđuje i ravnateljica MIOŠ-a. Nitko ne želi u zidare, školuju se za naoko privlačnija zanimanja, u kojima posla nema, i na kraju završavaju kao nekvalificirana radna snaga.
– Zaposle se kao nekvalificirani u graditeljskim i građevinskim firmama, a nemaju tu struku. Ja ne vidim svrhu u tome da se školuješ za nešto da bi bio na burzi ili da radiš nešto za što se nisi školovao, pa biti priučen radnik, zaključila je Erdeljac.