Ako ne znaš šta je bilo u Karlovcu: Odolijevao Turcima i srpskom agresoru, školovao Teslu, vjenčao Katarinu Frankopan i Petra Zrinskog…

Grad na četiri rijeke proslavio je nedavno svoj 446. rođendan, a kroz svoju bogatu povijest ‘preživio’ je brojne ratove, bio dom nekih od najznačajnih Hrvata, domaćin najstarije gradske glazbene škole i još puno puno toga.

A 446 godina povijesti dovoljan je razlog da se o toj povijesti napiše nekoliko “crtica”, za one koji možda žele znati više iz bogate povijesti Karlovca.

Prije svega – Dubovac

U srednjem vijeku na humku iznad Kupe počela je gradnja dvorca koji danas zovemo Stari grad Dubovac. Nije poznato kada je točno završen, ali smatra se da je postojao još prije 13. stoljeća. U pisanim se dokumentima prvi put spominje 1339. godine, odnosno čak 240 godina prije osnutka samog Karlovca.

Ponedjeljak u srpnju 1579.godine

Karlovac je povijesno značajan grad, a ‘početak’ grada bio je jednog ponedjeljka, 13. srpnja 1579. godine, kada je čovjek po kojemu Karlovac nosi ime, Karlo Habsburški, dao talijanskom vojnom graditelju Martinu Gambonu vodstvo u izgradnji grada na četiri rijeke. Tako je Karlovac jedan od rijetkih gradova, koji točno zna svoj datum rođenja.

Lokacija budućeg grada je izabrana kao mjesto čestih prodora Turaka, njihovog koridora prema Sloveniji, Austriji i ostatku Europe, ali i zbog svojih geografskih karakteristika. Naime, prostor na kojem je grad osnovan u osnovi je močvarno područje, mjesto gdje se susreću čak četiri rijeke. Grad izgrađen u močvarnoj zoni, koja je sama po sebi već bila i dobra obrana jer neprijatelj nije mogao neprimjetno svoje topove približiti kroz močvaru na odgovarajuću udaljenost za doseg. S druge strane, čvrsti grad-tvrđava mogao je biti dobro opskrbljen topovima i štititi ostatak carstva od prodora i sve učestalijih pljačkaških pohoda Osmanlija kroz to područje prema današnjoj Sloveniji.

Karlovac je izgrađen u skladu s idejom idealnoga grada talijanske renesanse,njegova jezgra je “Zvijezda” i zanimljivo je da je istovjetnog oblika kao talijanska Palmanova. Karlovačka Zvijezda ima 6, a Palmanova 9 krakova.

4. listopad 1991. godine

Iz novije povijesti treba izdvojiti, upravo 4. listopad 1991., kada je Karlovac brutalno napadnut od strane srpskih agresora i JNA. Tog 4. listopada 1991. godine oko 14 sati na Karlovac i Dugu Resu počeli su padati projektili iz smjera Korduna, počeo je opći napad na Karlovac, kao ključnu točku na kojoj je Hrvatska bila “najtanja”. Jedan je to od datuma, koji je ostao najupečatljiviji u karlovačkoj povijesti.

Južna predgrađa grada bila su linije razgraničenja tijiekom pet godina, a simbol te borbe je predgrađe – mjesto Turanj, na obalama Mrežnice i Korane, gdje su zaustavljeni srpski pobunjenici. Iz Turnja je Karlovac danonoćno bombardiran gotovo pet godina. Danas se u Turnju nalazi Muzej domovinskog rata, otvoren na samoj liniji razgraničenja u konzerviranim ruševinama gospodarskih zgrada.

Najstarija svetkovina u gradu zasigurno je Ivanjski krijes, koji se po starim zapisima održava od 1779. godine, kada su za 200. rođendan Gažani zapalili krijesove, no običaj je vjerojatno postojao i prije. U međuvremenu, tradiciji se pridružila Banija, a taj stari običaj od 2023. proglašen je nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

A iz Karlovca dolaze…

Karlovac je dom najstarije gradske glazbene škole u Hrvatskoj i jedne od najstarijih u Europi. Osnovana je 1804., a postojala je i prije rođenja nekih od svjetski najpoznatijih skladatelja, poput Richarda Wagnera i Giuseppea Verdija.

Dragojla Jarnević, Vjekoslav Karas, braća Seljan, Danijela Trbović i Davor Gobac, samo su neki od poznatih Karlovčana, a zasigurno najpoznatiji čovjek koji je provodio neko vrijeme u Karlovcu je svjetski poznati izumitelj Nikola Tesla, koji se obrazovao u tadašnjoj ‘Realki’, današnjoj karlovačkoj Gimnaziji.

Tko zna kakav bi životni put imao Tesla, da nije te davne 1870. upisao upravo ovu karlovačku školu, gdje je velik utjecaj na njega imao profesor Martin Sekulić, koji je, zapravo, zainteresirao Teslu da se ‘upusti u vode’ elektriciteta.

Karlovac je poznat i kao grad piva. Davne 1854. godine mađarski barun Nikola Vranyczany podigao je zgradu pivovare u Dubovcu, čime je počela duga priča o pivarskoj tradiciji.

Karlovačko stoljetno Kino Edison osnovano je 1920. godine, što ga čini drugim najstarijim namjenski sagrađenim kinom u Hrvatskoj.

Katarina Frankopan i Petar Zrinski vjenčani u Karlovcu

Karlovac je bio svjedok vjenčanja Ane Katarine Frankopan i Petra Zrinskog, slavlja koje je spojilo dvije povijesno najmoćnije hrvatske plemićke obitelji. Veličanstvena svečanost trajala je nekoliko dana, a prvi dio svadbe održan je u karlovačkoj kuriji u vlasništvu Frankopana, najstarijoj sačuvanoj kući u staroj jezgri Karlovca gdje je danas smješten Gradski muzej. Bili su to ujedno i posljednji svatovi ovih obitelji prije njihovog zatiranja i izumiranja.

Tijekom 18. stoljeća, carica Marija Terezija na zahtjev građanstva proglašava Karlovac slobodnim kraljevskim gradom.

Rijeke- Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra su Karlovac povezale s Dunavom i cijelim Panonskim bazenenom, a izgradnja cesti (Jozefina, Karolina i Lujzijana), povezale ga preko Gorskog kotara sa sjeverno-jadranskim lukama Senjom i Rijekom. Zahvaljujući toj povezanosti, Karlovac postaje jedan od glavnih terminala za pretovar panonskih žitarica na izvoznom putu prema moru i time najznačajniji trgovački centar između Panonske nizine i Jadranskog mora, značajniji od Zagreba tog vremena. To razdoblje možemo nazvati i zlatnim dobom Karlovca.

Najviše Karlovčana bilo je na popisu 1991., kada je općina Karlovac brojila 81.319 ljudi, a danas je ta brojka pala na tek 49.377.

(Autor: Tonko Tomičić)