Mladi sve ozbiljnije ovisni o društvenim mrežama: Anksiozni napadaji, nisko samopouzdanje i otuđenje od realnosti

Društvene mreže, osim što omogućuju povezivanje, izražavanje i informiranost, nerijetko pokazuju i svoju “mračnu stranu” kada u vidu manipulativnog sadržaja kojem su korisnici izloženi, mahom mladi, dolazi do otuđenosti od realnosti i onih životnih vrijednosti kojima je društvo u cjelini nekada težilo, i sve to s ozbiljnim posljedicama za zdravlje.

Naime, prema najnovijim istraživanjima, u Hrvatskoj više od 16 posto mladih između 16 i 25 godina svakodnevno na društvenim mrežama provede više od pet sati.

Gotovo polovica koristi platforme između jednog i tri sata dnevno. Tijekom ljetnih praznika, bez školskih i studentskih obaveza, to se vrijeme često značajno povećava, nerijetko bez ikakvog osjećaja kontrole nad vlastitim navikama i ponašanjem, a upravo navedeni nedostatak kontrole nad sobom definicija je stvaranja ovisnosti.

Iako su društvene mreže korisne u kontekstu povezivanja, razmjene informacija i učenja, zbog manipulativnog sadržaja kojem je publika kontinuirano izložena, često se radi o dorađenom i nerealnom sadržaju, mladi za posljedicu razvijaju osjećaj nedostatnosti i nezadovoljstva.

Takva usporedba ne događa se svjesno, ona je automatska, emocionalna i česta, osobito kod mladih koji još uvijek traže identitet i razvijaju osjećaj vlastite vrijednosti.

Gledajući slike vršnjaka na putovanjima, u savršenim tijelima, okružene prijateljima i srećom, mladi se nerijetko pitaju: „Zašto ja nemam takav život?“ ili „Što sa mnom nije u redu?“ Na taj način sami sebi nameću nerealna očekivanja.

Anksioznost, depresija, poremećaj u prehrani…

Anksioznost, depresija, poremećaji u prehrani i spavanju samo je dio teških posljedica kod mladih izazvanih unutarnjim pritiskom nametnutim od strane društvenih mreža.

Usporedbe s drugima mogu dovesti do pogrešnog zaključka da nisu dovoljno uspješni, lijepi, zanimljivi ili društveno prihvaćeni.

Dugoročno, to smanjuje i samopouzdanje, povećava osjećaj neadekvatnosti, potiče socijalno povlačenje i pridonosi razvoju anksioznih i depresivnih simptoma.

Istraživanja pokazuju kako više od trećine mladih korisnika društvenih mreža osjeća zavist, stres ili manjak samopouzdanja upravo zbog sadržaja koje svakodnevno prate, a zabrinjavajuće je i to većina njih o tim osjećajima ne govori ni s kim, niti potraži podršku.

U sve većem broju zabilježeni su i slučajevi kod kojih pretjerana upotreba društvenih mreža potiče izolaciju, smanjuje motivaciju za stvarne odnose te negativno utječe na akademski i socijalni razvoj mladih. Ljeto, iako percipirano kao vrijeme opuštanja, za mnoge postaje razdoblje još većeg pritiska upravo zbog stalnog praćenja tuđih objava i osjećaja da propuštaju iskustva koja bi “trebali imati”.

Medijska NEpismenost

Ono što posebno zabrinjava je podatak da više od 60 posto mladih u Hrvatskoj nikada nije prošlo nikakvu edukaciju o medijskoj pismenosti, prepoznavanju manipulativnih sadržaja ili strategijama za očuvanje digitalnog zdravlja. ž

Informacije dobivene na društvenim mrežama nemoguće je kontrolirati i često nisu provjerene, a mladi su osobito osjetljiva skupina na prihvaćanje lažnih vijesti.

Unatoč tome, većina njih izražava potrebu i interes za edukacijom o medijskoj pismenosti, što pokazuje jasnu diskrepanciju između stvarnosti i institucionalne podrške.

Također, i unutar samih društvenih mreža došlo je do primjene, jer trenutno aktualne nisu one iste platforme koje su bile prije 10 godina. Facebook, koji je još 2015. godine bio vodeća društvena mreža među mladima, danas je gotovo u potpunosti zamijenjen Instagramom, TikTokom i YouTubeom.

Prema najnovijim podacima ove godine, Instagram koristi više od 80 posto mladih u Hrvatskoj, dok TikTok ima više od milijun aktivnih korisnika starijih od 18 godina. YouTube ostaje prisutan u gotovo svim dobnim skupinama i svakodnevno se koristi za konzumaciju video sadržaja, ali i kao izvor informacija.

Iako vodeća platforma, Instagram se ujedno smatra i onom najštetnijom, i to, prema riječima stručnjaka, zbog pretjeranog uspoređivanja života pojedinaca “s onim drugim”, primijećeno je kako najveći broj korisnika ima dijagnosticiranu anksioznost i depresiju, plasira uređeni sadržaj te izaziva strah od propuštana te ljubomoru zbog broja “lajkova.”

L. Grčić