U tom periodu pročišćeno je ukupno 28 milijuna kubika otpadne vode, a spriječeno je da u Kupu uđe i 230 tona krupnog otpada i više od 200 tona pijeska koliko je izvučeno iz sustava.
Uz sve to nastalo je i 8100 tona mulja nastalog kao nusprodukt pročišćavanja otpadnih voda.
Čulo se to danas na svečanom obilježavanju pete godišnjice Uređaja. – Nije zabilježen niti jedan akcident, niti jedan parametar nije prešao dopuštene vrijednosti, a troškovi uređaja u 2015. iznosili su 17 milijuna i 903 tisuće kuna, rekao je direktor Vodovoda i kanalizacije Ivan Mrzljak. To je 38 eurocenta po kubiku pročišćene otpadne vode što je daleko najmanji trošak u Europi.
Na uređaju, smještenom u Gornjem Mekušju, proizvodi se i bioplin tijekom procesa anaerobne digestije mulja. Dnevno nastane 600 kubika plina što znači da je u pet godina proizvedeno više od milijun kubika plina kojim se zagrijava mulj, ali i poslovne prostorije tijekom zime.
Naglasio je kako cijena pročišćavanja, koja sada iznosti 2,86 kuna po kubiku, neće poskupjeti. Štoviše, ubuduće bi trebala i pojeftini jer se novim projektom planira u Karlovcu i Dugoj Resi povećati broj korisnika priključenih na kanalizacijski sustav odnosno sustav za pročišćavanje.
– Zaštitom rijeke Mrežnice i Duga Resa štiti kupališta i vodocrpilišta u Karlovcu, naglasio je pak gradonačelnik Duge Rese Tomislav Boljar. Da je rezultat pročišćavanja vidljiv najbolje govori ponovno pojavljivanje rakova u rijeci, naglasio je.
Projektom izgradnje uređaja za pročišćavanje, ali i novim projektom Slatkovodnog akvarija Karlovac je pokazao sposoban i kreativan u povlačenju europskih sredstava, naglasio je pak predsjednik Gradskog vijeća u Karlovcu Damir Mandić.
– Ekološki standardi su podignuti do razina da ponekad koče neke projekte. Ovaj projekt Karlovcu i Dugoj Resi daje potencijal za buduće investicije gdje se taj problem definitivno rješava, dodaje Mandić.
Ono što i dalje nije zadovoljavajuće i što se u pet godina nije promijenilo jest svijest građana da se u kanalizaciju ne može bacati komunalni otpad.
To je razlog što je više od 230 tona krupnog otpada izvađeno u pet godina iz sustava za pročišćavanje.
– Pelene, vlažne maramice, domaće životinje, tkani i netkani tekstil, plastične vrećice, građevinski materijal, štapići za uši… sve to završava ovdje na uređaju za pročišćavanje. Građani nisu svjesni da si na taj način, bacanjem otpada koji bi trebali odlagati u Čistoćine kontejnere u kanalizaciju, povećavaju cijenu pročišćavanja i odvodnje, naglasio je Mrzljak kazavši kako Vodovod i kanalizacija puno radi na edukaciji djece što se ne smije bacati u odvode.