Saboru je tada pripala povijesna uloga da svojim odlukama ustavno – pravnog sadržaja, nakon punih devet stoljeća vrati Hrvatsku u red suverenih i samostalnih država, naglasio je Laić.
– Nema dvojbe da je jednostranački politički sustav prije toga, u bivšoj državi bio glavna zapreka ostvarivanju prava hrvatskog naroda na suverenitet i samoodređenje. Samo spominjanje hrvatskog imena bilo je proganjano i kažnjavno pa su mnogi ljudi, u najboljoj životnoj dobi bili otjerani izvan domovine. Svoju egzistenciju su tražili u tuđim zemljama, priča Laić.
Tijekom duge povijesti hrvatskog naroda Sabor je oduvijek bio uporište hrvatske državnosti. Njegov rad prekinut je 1918. i trajao je do 1941., međutim nakon 2. Svjetskog rata imao samo formalnu ulogu. – Samo je formalno potvrđivao odluke donšene u uskim, partijskim forumima. Zato možemo reći da je Sabor izabran u proljeće ’90. nastavak povijesnog Hrvatskog sabora čiji je rad prekinut daleke 1918., dodaje Laić. Stoljetna težnja Hrvata za uspostavom novisne države ostvarila se tek nakon prvih neposrednih, višestranačkih izbora te 1990. godine. – Na dan 30. svibnja konkstituiran je Sabor, istinsko predstavništvo slobodno izražene volje naroda, naglašava Laić.
U prvom sazivu sabora sjedili su ljudi iz naroda, kaže Laić. – Većina tada izabranih zastupnika nije imala prethodnog političkog iskustva. Bili su to narodni ljudi koji su željeli da konačno budu svoji na svome, ističe.
A te 1990. u Hrvatski je sabor izabrano ukupno 352 zastupnika. Bili su raspoređeni u tri vijeća – društveno političko imalo je 80 zastupnika, vijeće općina 115 i vijeće udruženog rada 157 zastupnika.
– Toga 30. svibnja samom zasjedanju prisustvovalo je 343, dakle devet manje zastupnika.
Među njima svima bili su i zastupnici iz sadašnje Karlovačke županije.
– Doktor Vladimir Cvitanović bio je u Vijeću općina, kao i Mladen Kobasić iz Ozlja te Miroslav Modrušan iz Slunja te Branko Primužak iz Duge Rese. U društveno – političkom vijeću tada su bili nazočni Ante Ramić iz Generalskog Stola i ja, Mijo Laić iz Karlovca, a Ivan Novosel, dr. Tirolt i Nikola Mačešić bili su su vijeću udruženog rada. Tirolt je bio nezavisni kandidat iz Karlovca, a Mačešić izabran od SDP-a.
Uoči konstituiranja Sabora, prisjeća se Laić, većina izabranih zastupnika bila je na misi u Zagrebačkoj katedrali. – Osim onih koji su izabrani od Saveza komunista, dakle iz SDP-a, kaže Laić.