Karlovac naplaćuje parking kod željezničke stanice u Novom Centru, ali bez pravne osnove? Možemo: Zemljište nije njihovo

Grad Karlovac naplaćuje parkiralište na prostoru između McDonald’s-a i željezničke stanice u centru grada. Dio te površine – zemljišna čestica 4190/20, k.o. Karlovac II – u suvlasništvu je trgovačkih društava HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo, HŽ Vuča vlakova i HŽ Putnički prijevoz. Na upit postoji li ugovor kojim Grad Karlovac regulira korištenje te čestice i naplatu parkinga na njoj službenik za informiranje odgovorio je jasno i nedvosmisleno: “HŽ Infrastruktura d.o.o. nema sklopljen Ugovor o zakupu za predmetnu česticu s Gradom Karlovcem.”

Drugim riječima: Grad Karlovac godinama naplaćuje parking vlastitim građanima na zemljištu koje nije njegovo, bez ikakve pravne osnove.

Početak je ovo priopćenja o najnovijoj temi koju su otvorili iz karlovačkog Možemo!, ovoga puta referirajući se na naplaćivanje parking i to u karlovačkom Novom Centru, za kojeg tvrde da Grad nema pravne osnove.

Njihovo priopćenje donosimo vam u cijelosti:

Grad Karlovac naplaćuje parkiralište na prostoru između McDonald’s-a i željezničke stanice u centru grada. Dio te površine – zemljišna čestica 4190/20, k.o. Karlovac II – u suvlasništvu je trgovačkih društava HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo, HŽ Vuča vlakova i HŽ Putnički prijevoz.

Na upit postoji li ugovor kojim Grad Karlovac regulira korištenje te čestice i naplatu parkinga na njoj službenik za informiranje odgovorio je jasno i nedvosmisleno: “HŽ Infrastruktura d.o.o. nema sklopljen Ugovor o zakupu za predmetnu česticu s Gradom Karlovcem.”

Drugim riječima: Grad Karlovac godinama naplaćuje parking vlastitim građanima na zemljištu koje nije njegovo, bez ikakve pravne osnove.

Postavlja se ozbiljno pitanje – što će se dogoditi ako HŽ jednog dana odluči tužiti Grad zbog neovlaštenog korištenja svoje imovine? Koliko će takav spor, uz zatezne kamate i moguću naknadu štete, na kraju koštati građane Karlovca? Prema dostupnim podacima čestica je u koridoru drugog kolosijeka željezničke pruge te grad na njoj ne može upisati status javnog dobra.
I naravno, ovaj primjer nije usamljen. On je samo još jedan dokaz sustavnog nereda u upravljanju gradskim prostorom. Samo dva primjera trgova s parkiralištima:
Parking na Trgu Milana Šuflaja (kod Tekstilke) – u katastru i zemljišnim knjigama se vodi kao park!
Strossmayerov trg – manja parcela se vodi kao neplodno zemljište, dok se veća vodi kao trg. Urbanističkim planom uređenja Zvijezde Strossmayerov trg isplaniran je kao pješačka površina, dok se na njemu trenutno provodi uređenje parkirališta. Kojeg parkirališta? Neplodnog zemljišta i trga, a ne parkirališta niti javnog dobra u općoj uporabi!
Zajednički nazivnik svih ovih primjera je isti: gradska uprava ne zna ili ne želi javno pokazati što točno posjeduje, čime upravlja i po kojoj osnovi to čini jer je puno toga u neredu i nesređeno!
Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (čl. 63), koji je na snazi od srpnja 2018. godine – dakle već osam godina – jedinice lokalne samouprave imale su obvezu ustrojiti i voditi evidenciju komunalne infrastrukture te je učiniti javno dostupnom.
Da je Grad Karlovac ispunio tu zakonsku obvezu, građani bi danas jasno znali:
koja su javna parkirališta na području grada i po kojoj se osnovi na njima naplaćuje parking,
koje su javne prometne površine (trgovi) na kojima nije dopušten promet motornih vozila,
koja su groblja na području grada – podatak koji je, ironično, izostavljen i iz nedavno donesene nove Odluke o grobljima.
koje su javne zelene površine

Osam godina nakon stupanja zakona na snagu, uz rekordan broj zaposlenika u Gradskoj upravi ikada, ne postoji opravdanje za ovakvo nepoštivanje zakonske obveze.
Slučaj lipa na Trgu bana Jelačića
Komunalna infrastruktura obuhvaća i javne zelene površine. Da je Grad ustrojio evidenciju javnih zelenih površina i u nju uveo drvored lipa na Trgu bana Josipa Jelačića, možda bi to utjecalo na zaustavljanje rušenja. Ta činjenica dodatno potvrđuje da izostanak evidencije komunalne infrastrukture nije slučajnost ili administrativni previd, već sustavni obrazac namjernog zanemarivanja.
I zagađenje Mrežnice priča istu priču
Nedavno zagađenje rijeke Mrežnice, do kojeg je došlo kada je otpadna voda nakon gašenja požara procurila kroz neregistrirani izljev izravno u rijeku, umjesto u kanalizacijski sustav, dodatni je pokazatelj istog problema kojeg ima HDZ vertikala. Da su registri komunalne i vodne infrastrukture Hrvatskih voda bili uredno vođeni i javno dostupni, takav izljev bio bi evidentiran, poznat i pod nadzorom – a možda bi se i incident poput ovog mogao spriječiti ili barem brže sanirati.
Od bespravne naplate parkinga na tuđem zemljištu, preko nepostojećih zakonski obaveznih evidencija, do posječenog drvoreda i zagađene rijeke – riječ je o istom obrascu: Grad Karlovac ne vodi evidenciju o vlastitoj imovini i infrastrukturi, ne poštuje zakonske obveze te građanima uskraćuje pravo da znaju čime upravlja grad u njihovo ime i o njihovom trošku.
Grad nije privatno vlasništvo gradske vlasti. Zakoni nisu tu da ih građani moraju poštovati, dok ih gradska uprava zaobilazi kad joj to odgovara. Karlovac zaslužuje vlast koja će biti prva u poštivanju zakona, a ne prva u traženju iznimki za sebe.

L. Grčić