Pala prodaja nekretnina u cijeloj zemlji: Visoke cijene i strogi uvjeti banka hlade potražnju, kvadrati za neke nedostižni

Karlovačka županija drži solidnu sredinu unatoč općem padu prodaje u Hrvatskoj.

Hrvatsko tržište nekretnina već je dulje vrijeme jedna od glavnih tema gospodarskih rasprava.

Dok cijene i dalje pokazuju otpornost, volumen trgovanja bilježi osjetan pad. Prema najnovijim podacima za prošlu godinu, ukupni broj kupoprodaja u Republici Hrvatskoj pao je za gotovo 13 posto u odnosu na godinu ranije.
Nova specijalizirana analiza, koja mjeri intenzitet tržišta kroz broj prodanih nekretnina na 1.000 stanovnika, potvrđuje da Hrvatska zapravo ne funkcionira kao jedinstveno tržište. Ona je skup lokalnih tržišta s potpuno vlastitim ritmom, unutar kojih uloga i prisutnost agencija za nekretnine kontinuirano rastu.

Karlovačka županija: 3.423 kupoprodaje i solidna sredina

U ovakvom decentraliziranom tržišnom okruženju, Karlovačka županija drži čvrstu i stabilnu sredinu. Tijekom 2025. godine na području županije ostvarene su ukupno 3.423 kupoprodaje.
Kada se te apsolutne brojke stave u omjer s brojem stanovnika, Karlovačka županija bilježi 31,4 kupoprodaje na 1.000 stanovnika.

Tim se rezultatom smjestila na 13. mjesto nacionalne ljestvice. Zanimljivo je da je intenzitet trgovanja u Karlovačkoj županiji i dalje blago iznad državnog prosjeka, koji iznosi točno 30 kupoprodaja na 1.000 stanovnika, što pokazuje da lokalno tržište pokazuje bolju dinamiku od nekih znatno većih središta.

Paradoks brojki: Ličko-senjska na vrhu, Split i Zagreb na dnu ljestvice

Analiza na 1.000 stanovnika donijela je naizgled iznenađujuće rezultate na samom vrhu i dnu ljestvice, pokazujući veliku razliku između apsolutnog volumena i stvarnog intenziteta na terenu:

• Vodeće županije: Na samom vrhu ljestvice nalazi se Ličko-senjska županija s 57,6 kupoprodaja na 1.000 stanovnika. Iako po apsolutnom broju transakcija spada među najslabije, mali broj stanovnika ovaj volumen čini izuzetno visokim. Slijede je Zadarska (51,4), Istarska (47,6), Koprivničko-križevačka (47,4) i Varaždinska županija (43,7).

• Začelje ljestvice: Na samome dnu po intenzitetu našle su se regije koje inače privlače najviše pažnje javnosti. Splitsko-dalmatinska županija ima tek 19,4 kupoprodaje na 1.000 stanovnika. Najbolji primjer ovog paradoksa je usporedba Splita i Zadra; ove dvije županije imaju gotovo identičan apsolutni broj prodaja (8.391 prema 8.569), ali Splitsko-dalmatinska ima čak 2,6 puta više stanovnika, što drastično ruši njezin intenzitet.

• Metropola na dnu: Slična sudbina zadesila je i Grad Zagreb. Iako je s 16.764 ostvarene kupoprodaje uvjerljivi rekorder po apsolutnom broju prodanih nekretnina, zbog goleme gustoće naseljenosti završio je pri dnu ljestvice sa samo 21,6 prodaja na 1.000 stanovnika. Tik do njega smjestila se i Krapinsko-zagorska županija (21,8).

Državni prosjek u padu za 13,1%

Dok Karlovačka županija uspijeva zadržati stabilnost, podaci na razini cijele Hrvatske pozivaju na oprez. Prosjek države od 30 kupoprodaja na 1.000 stanovnika predstavlja pad od 13,1% u odnosu na 2024. godinu.

Ovi podaci jasno sugeriraju da visoke cijene kvadratnog metra i postroženi uvjeti financiranja postupno uzimaju danak, smanjujući ukupan broj realiziranih transakcija na razini cijele države, dok lokalna tržišta poput karlovačkog za sada uspješno balansiraju između ponude i potražnje.

L. Grčić