Sjećanje na žrtve proboja iz Logorišta: U nedjelju povorka kroz Belajske Poljice

U spomen na poginule hrvatske branitelje i civile iz Domovinskog rata, ali i žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, u nedjelju, 8. studenoga, u Belaju će biti održano komemorativno obilježavanje jednog od najtežih razdoblja u novijoj povijesti barilovićkog kraja.

Povorka će krenuti u 10:15 sati od Vatrogasnog doma u Belajskim Poljicama prema spomen-obilježju ispred crkve Majke Božje Fatimske u Belaju, gdje će biti odana počast žrtvama.

Obilježavanje je povezano sa sjećanjem na događaje iz studenoga 1991. godine, kada je iz vojarne Logorište krenuo proboj snaga JNA i pobunjenih Srba. Ujutro 4. studenoga tenkovi su, uz snažnu topničku i minobacačku potporu, krenuli u više pravaca, među ostalim prema Belajskim Poljicama, Belaju i Bariloviću.

Na tom području vodile su se teške borbe, a stanovništvo je bilo izloženo napadima, razaranjima i stradanjima. Uništene su brojne kuće i gospodarski objekti, a potpuno je spaljena i škola u Belaju.

Prema podacima koji se navode u povodu ranijih obilježavanja, u tim je događajima poginulo 40 hrvatskih branitelja i civila, dok je 14 osoba odvedeno u zarobljeništvo, a njih sedam preminulo je ubrzo nakon povratka.

Sjećanje u Belaju obuhvaća i žrtve Drugog svjetskog rata i poraća.

Privremena regulacija prometa

Zbog prolaska povorke u nedjelju će na dijelu županijske ceste na području Općine Barilović, biti uspostavljena privremena regulacija prometa.

Promet će se za vrijeme prolaska povorke privremeno obustavljati u oba smjera, na dionici od Vatrogasnog doma u Belajskim Poljicama do spomen-obilježja u Belaju.

Povorka će krenuti u 10:15, a dolazak na odredište očekuje se oko 10:40 sati. Trasa je duga 1.780 metara, a predviđeno trajanje kretanja je između 20 i 25 minuta.

Vozačima se savjetuje da u tom razdoblju računaju na kratkotrajne zastoje i prilagode vožnju privremenoj regulaciji prometa.

FOTO: KAFOTKA / Dinko Neskusil

Proboj iz Logorišta jedan od najtragičnijih događaja na karlovačkom području

Proboj iz vojarne Logorište počeo je 4. studenoga 1991. godine u 8:40 sati, kada su snage Jugoslavenske narodne armije (JNA), zajedno s pobunjenim Srbima, krenule u pokušaj izvlačenja iz opkoljene vojarne u karlovačkom naselju Logorište.

Vojarna „Stjepan Milašinčić-Šiljo” od sredine rujna 1991. bila je pod blokadom hrvatskih snaga, prvenstveno pripadnika 110. brigade Hrvatske vojske. U njoj se u trenutku proboja nalazilo oko 685 pripadnika JNA i pobunjenika, 67 tenkova, 10 oklopnih vozila, stotinjak kamiona te velike količine topničkog, raketnog i pješačkog naoružanja.

Proboj je započeo uz snažnu topničku i minobacačku potporu, i to u više pravaca – prema Svetoj Doroteji, Bariloviću, Dugoj Resi, Banjskom Selu i Leskovcu. Tenkovske kolone prolazile su kroz naseljena mjesta, među kojima su Belajske Poljice, Belaj i okolna naselja, ostavljajući iza sebe poginule, razorene kuće i spaljene gospodarske objekte.

Hrvatski branitelji pružali su otpor na više položaja. Posebno teške borbe vodile su se na području Duge Rese, Gornjeg Velemerića i Podvožića. Dio tenkova je uništen, a pokušaji proboja prema Bariloviću i Dugoj Resi naišli su na otpor hrvatskih snaga.

Nakon trodnevnih borbi, 6. studenoga 1991. godine, snage JNA uspjele su se izvući prema području Korane, gdje su kod Malića prešle rijeku preko pontonskog mosta. Prema dostupnim podacima, iz vojarne su izvukle 33 tenka, 10 borbenih oklopnih vozila, 51 kamion s naoružanjem i streljivom te još deset specijalnih vozila.

Tijekom proboja tenkova JNA iz vojarne Logorište u studenome 1991. godine poginulo je 37 osoba – 14 civila i 23 hrvatska branitelja.

Ljudske žrtve i razaranja

Proboj je ostavio teške posljedice za stanovništvo barilovićkog i dugoreškog kraja. U tim je događajima ubijeno 14 civila, a deseci mještana bili su zatočeni. U borbama su poginuli i hrvatski branitelji, među njima pripadnici 110. i 137. brigade te 3. bojne 2. gardijske brigade.

Proboj iz Logorišta ostao je jedan od najtragičnijih događaja Domovinskog rata na karlovačkom području, a njegovo obilježavanje svake godine podsjeća na žrtve, stradanja stanovništva i otpor hrvatskih branitelja.