Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije upozorava da problem izgradnje malih hidroelektrana jedna županija, sama kod sebe, ne vidi kao problem.
– Međutim, kad se to sve svede na nacionalnu razinu i kad se vidi da se bezglavo ide u 140 malih hidroelektrana u Hrvatskoj, smatramo da to građani trebaju znati.
I dalje se gradi po zastarjelim projektima
Sve su hrvatske rijeke u ekološkoj mreži Natura 2000. To bi trebala dati određenu sigurnost za zaštitu rijeka. Međutim, problem je način na koji se ide u projekte izgradnje hidroelektrana, ističe Denis Frančišković iz Eko Pana.
– Puno stvari ne ide dobrim smjerom jer je produkt zastarjelih prostornih planova i projekata koji su još iz bivše države i ne uključuju sva moguća ograničenja te ne sagledavaju sve aspekte koje bi trebali ti projekti. Smatramo da ulazak u tu priču na taj, nepripremljeni način predstavlja veliki rizik za naše rijeke i sav biljni i životinjski svijet u njima.
Utjecaj hidroelektrana na bioraznolikost je veći nego li se misli – ribe mladice u Kupi u Karlovcu te Dobri više nema
Svaka ljudska aktivnost na prirodu ima neki utjecaj, uglavnom negativni, naglašava Aljoša Duplić s karlovačkog Veleučilišta. Kod malih hidroelektrana on može biti puno veći nego li se misli.
– Mala hidroelektrana može imati branu visoku deset metara i davati malo struje ili imati branu od deset metara i imati jako puno struje pa ćemo govoriti o velikoj hidroelektrani. Znači, mala hidroelektrana nije jednako mali utjecaj.
Pa tako, zbog izgradnje hidroelektrana u nekim su rijekama npr. već izumrle pojedine vrste riba jer im je onemogućena migracija.
– Najbolji primjer je mladica koja je nekad bila i u Karlovcu u Kupi, a danas je više nema. Više je razloga, a jedan je sasvim sigurno hidroelektrana u Ozlju koja nije prohodna za ribe, znači hidroelektrane mogu biti prohodne. Također, mladicu nemamo više ni u Dobri gdje imamo isto Hidroelektranu Lešće koja je u potpunosti uništila njena staništa.
Većina studija i elaborata nisu potpuno neovisni
Hidroelektrane se danas grade po zastarjelim tehnološkim rješenjima pod brojnim izgovorima kao što su: doprinos energetskoj neovisnosti Hrvatske ili zapošljavanju ljudi. No, stvarnost je drugačija – količina energije koja se dobiva je zanemariva, a umjesto ljudi, hidroelektranama upravljaju računala.
Kada se javnost pobuni zbog nekog projekta, uvjerava ih se da se sve gradi po propisima. Tako je bilo i u slučaju Šušnjarovog slapa na rijeci Mrežnici. Ako je sve u redu i po zakonu, onda nitko neće imati ništa protiv da se takve projekte znanstveno sagleda, kaže predsjednik Hrvatskog instituta za biološku raznolikost dr. Dušan Jelić.
– Ja bih rekao da svi danas kažu da se to već i radi, ali ja mogu otvoreno reći da većina studija i elaborata na žalost nisu potpuno neovisni. Zbog financija jesu ovisni i o politici i o različitim utjecajnim sferama.